Europsko gospodarstvo raste sedmu godinu zaredom a uzlazni trend nastavit će se i u 2020. godini u svim zemljama članicama unatoč pogoršanim okolnostima i globalnoj neizvjesnosti, konstatira EK u priopćenju povodom predstavljanja proljetnog paketa preporuka u sastavu Europskog semestra.
Zaposlenost je u EU rekordno visoka a nezaposlenost rekordno niska iako su razlike među zemljama članicama, te regijama i pojedinim demografskim skupinama i dalje značajne, primjećuju u Bruxellesu.
Stoga bi članice EU-a trebale efikasnim reformama, pomno ciljanim ulaganjima i "odgovornom" fiskalnom politikom pripremiti teren za modernizaciju europskog gospodarstva.
"Posljednjim proljetnim paketom u našem mandatu potvrđujemo našu usmjerenost na inteligentnu primjenu Pakta za stabilnost i rast", kazao je prema priopćenju povjerenik EU-a za ekonomske i financijske poslove, poreze i carine Pierre Moscovici.
"To znači da naše odluke ne bismo trebali temeljiti na mehanicističkoj ili legalističkoj primjeni propisa već na procjeni jesu li oni dobri za rast, radna mjesta i zdrave javne financije", pojasnio je Moscovici.
U Komisiji posebno naglašavaju potrebu preciznijeg usmjeravanja ulaganja.
"Preporuke za zemlje EU-a u 2019. uključuju snažniji fokus na identificiranje i propisivanje prioriteta na razini pojedinih zemalja i posvećivanje posebne pozornosti razlikama među pojedinim regijama i područjima", ističu u Komisiji.
Posebno važnu ulogu pripisuju obrazovanju, kako djece tako i odraslih.
"Svijet rada mijenja se velikom brzinom pa je ključno da zemlje članice drže korak s tim promjenama kroz reforme u početnom i obrazovanju odraslih, te na tržištu rada i u mehanizmima socijalne zaštite", naglasila je povjerenica za zapošljavanje, socijalnu politikum, stručno obrazovanje i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.
Najveći otpor prema preporukama o izmjeni porezne i zdravstvene politike
Konstatiraju da su zemlje EU-a od početka Europskog semestra 2011. godine primijenile više od dvije trećine preporuka. Najveći je napredak ostvaren u segmentu financijskih usluga i zapošljavanja.
Najmanje sluha zemlje članice imaju za preporuke o proširenju porezne osnovice, te za one na području zdravstvene skrbi i tržišnog natjecanja u uslužnom sektoru, navode u Komisiji.
Konstatiraju i da je postignut napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, upozoravajući ipak da sve zemlje moraju provesti dodatne mjere kako bi poboljšale produktivnost, potaknule ulaganja i pojačale potencijalni rast.
Podsjećaju da su u veljači konstatirali makroekonomsku neravnotežu u Hrvatskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Portugalu, Španjolskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Švedskoj.
Prekomjerna je neravnoteža utvrđena u Grčkoj, Italiji i na Cipru.
"Kao i u prethodnim godinama, navedeni slučajevi neravnoteže zahtijevaju daljnje izdvojeno praćenje u sklopu Postupka prekomjerne neravnoteže", navodi se u izvješću.
Predlažu ujedno pokretanje postupka protiv Italije zbog prekomjernog proračunskog deficita. Postupak protiv Španjolske trebao bi biti obustavljen, smatraju.
Mađarska i Rumunjska trebale bi pak korigirati značajan otklon u javnim financijama u odnosu za zacrtane europske ciljeve, upozoravaju u Komisiji.