„Lokalnih heroja ima posvuda. Ima ih u svakoj zajednici, u svakoj regiji, u svakoj zemlji EU-a, a njihov rad ima veliki utjecaj. A upravo EU omogućuje tim herojima da zajedno rješavaju probleme koji nadilaze nacionalne granice“, navela je Europska komisija na svojoj internetskoj stranici.
Ona je prije šest mjesci pokrenula kampanju „EU štiti“ te je diljem bloka od 28 zemalja odabrala oko 150 „lokalnih heroja“.
U Hrvatskoj su to priznanje dobile četiri osobe koje štite nemoćne i potrebite osobe te dvoje koje brinu o zaštiti Jadranskog mora.
Melani Boris, korisnica usluga podrške udruge Zamisli, priključila se njihovom ERASMUS+ projektu 'Podrška studentima s invaliditetom' tijekom 2016. godine te je počela promovirati pravo tih studenata na neovisan život. Sada je voditeljica projekta „Osobni asistent“ gdje radi kao mentor u procesu uvođenja novih korisnika projekta. Također sudjeluje u kampanji koja zahtjeva osiguravanje stambenog prostora i potrebne podrške mladima s invaliditetom koji žele samostalno živjeti.
Tatjana Aćimović pak posljednjih 10 godina pomaže u organizaciji festivala koji promiče prava djece prikazivanjem europskih filmova od kojih su mnogi financirani fondovima EU-a. Ovo je prvo i jedino javno događanje u Hrvatskoj dostupno slijepima i gluhima. „Vjerujem kako kultura i umjetnost mogu ojačati kapacitete zajednice, podizati svijest o pravima djeteta, boriti se protiv siromaštva te stvoriti jednake šanse za sve“, kaže Aćimović. „Takođe mogu zaštiti prava pripadnika osjetljivih skupina a posebno djece s poteškoćama u razvoju“, dodaje.
Mira Katalenić se početkom 90-ih godina pridružila grupi volontera koji su radili na osnivanju Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Udruga je tijekom godina provela nekoliko projekata financiranih iz EU fonda, od kojih je posljednji bio usmjeren na verifikaciju zanimanja instruktora orijentacije i mobiliteta slijepih.
„Kako bi se stvorili uvjeti za njihovu bolju uključenost u društvo i tržište rada“, kaže Katalenić. Od tada svo slobodno vrijeme i energiju usmjerava na razvoj programa orijentacije i mobiliteta slijepih u Hrvatskoj, programa školovanja pasa pomagača za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju te stvaranju uvjeta za njihovu realizaciju.
Budimir Šobat Buda iz Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije posljednjih 18 godina radi na podizanju svijesti o potrebama ljudi s autizmom. Sudjeluje u projektima Udruge osoba s invaliditetom iz Petrinje, a dva najveća projekta udruge financirana su fondovima EU-a.„Svojim radom želim osigurati jednaka prava osobama s autizmom, koja imaju i svi drugi ljudi“, kaže. Kako bi skrenuo pažnju na ovaj problem, srušio je svjetski rekord u ronjenju na dah s vremenom od 24 minute i 11 sekundi.
Draško Holcer s Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, te konzultant za pomorsku sigurnost Tonći Prodan dobili su priznanje “lokalni heroj” za doprinos u zaštiti Jadranskog mora.
Holcer je koordinator projekta LIFE Euroturtles usmjerenog na poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije započetog su u rujnu 2016. godine i koji će trajati do kraja kolovoza 2021. godine.
“Cilj je smanjiti prijetnje povezane s ribarstvom na područjima važnim za ishranu”, kaže Holcer. “Provodimo niz aktivnosti koje imaju izravan utjecaj na smanjivanje slučajnog ulova i smrtnosti morskih kornjača, neposrednu zaštitu životinja i njihovih gnijezda na kopnu, zaštitu ključnih staništa od degradacije ili uništenja, edukaciju javnosti i korištenje prikupljenih podataka kako bi se razvio primjeren pravni okvir za učinkovito očuvanje populacija morskih kornjača”, dodaje.
Prodan je pak sudjelovao prije godinu dana kao savjetnik sa svojim timom i tvrtkom Portus et Navem u velikoj pomorskoj vježbi zaštite okoliša i spašavanja života.
U akvatoriju Splita je u svibnju 2018. nekoliko dana trajala vježba „Adriatic 2018“, u kojoj su sudjelovale Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Napravljen je scenarij sudara trajekta i tankera nakon čega bi izbio požar na brodu, izlila se nafta, tragalo za nestalima u moru, spašavalo unesrećene te suzbijalo onečišćenje mora i obale. “Iz realnog scenarija puno se toga nauči, pokažu stvarna snaga i mogućnosti”, kaže.
Europska komisija napominje kako povezuje te ljude, pomažući im da surađuju preko granica, “kako bi nas štitili”. “Oni ne traže priznanja – oni samo rade svoj posao”, navedeno je na internetskoj stranici Europske komisije.