Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da već od ponedjeljka počinju konzultacije kako bi se do kraja lipnja postigla suglasnost oko imena koje bi Europsko vijeće predložilo za predsjednika Komisije, a koje onda mora povrditi Europski parlament.
"Dogovorena su dva puta pregovora kako bi se došlo do rješenja za čelna mjesta u europskim institucijama. Prvi je onaj koji će voditi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, koji će konzultirati sve nas šefove država ili vlada kako bismo došli do rješenja", rekao je Plenković.
Drugi pomoćni put je da su tri velike političke skupine, europski pučani, liberali i socijalisti, odredili po dvojicu čelnika, koji su ujedno i članovi Europskog vijeća koji će pomagati Tusku u pronalaženju rješenja. Pučani su za svoje pregovarače odredili Andreja Plenkovića i latvijskog premijera Krišjanisa Kariņša, liberali nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sacheza i Antonia Costu.
Prvo se treba izabrati predsjednik Europske komisije, a nešto kasnije i predsjednik Europskog vijeća, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost, i predsjednik Europske središnje banke. Pri tome će trebati voditi računa o zemljopisnoj, demografskoj (velike i male članice), spolnoj i političkoj ravnoteži.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da bi od četiri pozicije na dvije trebale doći žene.
Tusk je rekao da je potvrđen raniji zaključak Europskog vijeća da nema automatizma u pogledu imenovanja predsjednika Komisije, što znači da se Europsko vijeće ne obvezuje da će predložiti jednog od "spitzenkandita" za predsjednika Komisije.
"Istodobno, nitko ne može biti isključen: biti spitzenkandidat nije diskvalifikacija, naprotiv to može povećati njihove izglede. Stoga budući predsjednik Komisije mora imati potporu obje institucije, Europskog vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, te Europskog parlamenta koji odlučuje nadpolovičnom većinom", rekao je Tusk.
Takvo stajalište Europskog vijeća suprotno je poziciji Europskog parlamenta koji u većini podržava koncept spitzenkandidata i koji je ranije najavljivao da neće podržati nijednog kandidata koji se nije natjecao kao spitzenkandidat.
U Europskom vijeću najveći protivnik toga koncepta je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Postupak za imenovanje čelnika četiriju institucija, oko čega će se nastojati postići dogovor u paketu, nije isti za svako od tih imenovanja.
Predsjednika Europske komisije predlaže Europsko vijeća kvalificiranom većinom, a potvrđuje ga Europski parlament natpolovičnom većinom. Kandidata za predsjednika Europske središnje banke preporučuju ministri financija zemalja članica, a onda ga bira Europsko vijeće kvalificiranom većinom nakon konzultacija s Europskim parlamentom, pri čemu mišljenje Parlamenta nije obvezujuće za Europsko vijeće.
Predsjednika Europskog vijeća biraju isključivo šefovi država ili vlada zemalja članica i tu Parlament nema nikakvu ulogu.
Kandidata za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku imenuje Europsko vijeće nakon konzultacija s predsjednikom Europske komisije jer je visoki predstavnik ujedno i potpredsjednik Komisije.