U kampanji smo „željeli biti pozitivni, konkretni i orijentirani na budućnost", te pokazati „razliku između onih koji mogu učinkovito zastupati hrvatske interese, od lokalne i županijske preko državne pa sve do europske razine, i onih politika koje to ne mogu“, ističe Ressler..
„Jedna od naših glavnih poruka je da, utemeljeni u našim jasnim vrijednostima i temeljima, danas trebamo pripremati Hrvatsku za Europu nove generacije i velike promjene kojima već svjedočimo, a koje će u sljedećih pet godina još snažnije mijenjati Hrvatsku“.
Uloga Europskog parlamenta
"Za ove je izbore bitno shvatiti da je Europski parlament i hrvatski parlament u kojem sjede i hrvatski zastupnici, koje biraju hrvatski birači i tamo se štite hrvatski nacionalni interesi", ističe Ressler.
Programom Europske pučke stranke (EPP), u čijoj je izradi sudjelovao HDZ, zalažemo se za osnaživanje europskih građana i njihove demokratske uključenosti, uključujući kroz uvođenje zakonodavne inicijative za Europski parlament (EP), objašnjava Ressler i podsjeća da se uloga Europskog parlamenta razvijala kako se razvijao i europski projekt.
Ressler ocjenjuje da je koncept spitzenkandidata doprinio podizanju demokratskog standarda jer se biračima unaprijed jasno reklo tko je ispred političke obitelji kandidat za predsjednika Europske komisije.
„Za razliku od nekih drugih stranaka koje niti dva dana prije izbora ne znaju ili ne žele otkriti svojim biračima unutar kojeg će kluba djelovati u EP-u, mi nemamo nikakve dilema te smo prošle subote na središnjem skupu u Zagrebu podržali našeg kandidata Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije“, podsjeća Ressler.
Jačanje uloge nacionalnih parlamenata
U europskom sustavu donošenja odluka i cjelokupnoj institucionalnoj arhitekturi Unije, pučani smatraju da bi, pored EP-a, još aktivniju ulogu morali dobiti i nacionalni parlamenti, kaže Ressler.
"Uloga nacionalnih parlamenta je i kontrolna, što znači i Hrvatski sabor, moraju biti još uključeniji u davanju mišljenja, nadzirati rad EP-a i brinuti o poštivanju načela supsidijarnosti", tumači.
Više Europe u globalnim pitanjima, ali i više odlučivanja na nižim razinama
„Vidimo EU kao zajednicu suverenih naroda i bitno je da poštujemo načelo supsidijarnosti. No danas je još očitije da se s nekim od izazova s kojima se suočavamo, od pitanja sigurnosti, terorizma, imigracija do klimatskih promjena, i najsnažnije države članice neće moći same suočavati", kaže Ressler i zaključuje da je stoga "u određenim pitanjima potrebno i više Europe, ali isto tako da se u svemu o čemu se može odlučivati na nižim razinama, bliže građanima, odlučuje na njima“.
Ressler ističe migracije kao jednu od tema u kojima je nužna snažna suradnja i koordinacija članica Unije te predviđa da će ta tema tijekom cijelog mandata pratiti rad novog saziva Europskog parlamenta.
„Migracije su tema koja će ostati visoko na dnevnom redu. To jedno od ključnih pitanja na cijeloj europskoj razini i potrebno je i zajedničko europsko rješenje usmjereno i na države koje su ishodište migranata“, kaže Ressler te podsjeća da je na hrvatskoj granici oko 6.500 hrvatskih policajaca uvelike opremljenih sredstvima EU-a, u vrijednosti od jedne milijarde kuna, te da se u nadzoru granice koristi zrakoplov Frontexa.
Proueropska većina u Europskom parlamentu pod vodstvom EPP-a
"Uvjeren sam da će i nakon izbora EPP biti pojedinačno najsnažnija politička opcija i uspjeti u formiranju stabilne koalicije koja će biti kompatibilna i komplementarna u svojim vrijednostima i sadržaju politika", uvjeren je Ressler.
Glede mogućih suradnji i koalicija u slučaju jačanja euroskeptičnih snaga Ressler napominje kako je za formiranje stabilne većine u EP-u koja će moći nastaviti s razvojem Unije, u pitanju zapošljavanja i drugim najbitnijim temama europskim i hrvatskim građanima, nužno formirati većinu s odgovornim i proeuropskim grupacijama.
Pučani su u parlamentu već postizali dogovore sa socijaldemokratima i liberalima, a glede grupacije Zelenih, Ressler primjećuje kako su najsnažnije razlike u vrijednostima od kojih polaze te "u uključenosti cijeloga društva u promjenama koje su danas realne i održive".
„Jasno je da je potrebno raditi kompromise i da će biti potrebno dosta vremena i energije u predstojećem petogodišnjem razdoblju za usuglašavanje stavova“, ocjenjuje Ressler no dodaje da je traženje širokog suglasja jedna od najvećih vrijednosti Europskih parlamenta.
Hrvatski parlamentarci se trebaju rasporediti u više odbora
U novom sazivu parlamenta HDZ-ovi zastupnici nastojat će pokriti što više odbora i ući u neke u kojima do sada nije bilo hrvatskih europarlamentarca, poput Odbora za obrazovanje i kulturu, najavljuje Ressler.
„Prvo, što se mene tiče i onoga čime sam se bavio i znanstveno, to su prvenstveno migracije i sigurnost. Drugo, kao suradnik zastupnika Plenkovića u EP-u te kasnije kao savjetnik u Vladi radio sam na cijelom nizu pitanja važnih za pozicioniranje Hrvatske kao uspješne države članice. Potom, važna su mi pitanja bitna za mlade. Moja generacija mora imati priliku dobiti kvalitetno obrazovanje, radno mjesto koje je primjereno plaćeno i podršku u zasnivanju obitelji u svakom dijelu Hrvatske “, navodi Ressler, koji je i potpredsjednik Mladeži EPP-a te je sudjelovao i u izradi posebnog programa Mladeži HDZ-a za europske izbore.
Ressler je savjetnik predsjednika Vlade za politička i pravna pitanja te je posljednje tri godine sudjelovao u pripremama za sastanke Europskog vijeća, a u Europskom parlamentu je, među ostalim, s premijerom Plenkovićem pratio rad Odbora za ustavna pitanja i surađivao na izvješću o transparentnosti i odgovornosti zastupnika, odnosno pitanja lobiranja, do rezolucija koja su se ticale stanja u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
„Za razliku od nekih većih članica na žalost ne možemo pokriti sve odbore, no trebamo pokriti što više toga“, kaže.
Interes Hrvatske se brani na konkretnim pitanjima
„Naši interesi zastupaju se znanjem i stručnošću u svakom od tih 'malih' dossiera u EP-u, primjerice od toga kolika će maksimalno dopuštena debljina plastične vrećice koja se proizvodi u EU-u, a što ima posljedice i na nekoliko konkretnih poduzeća u Hrvatskoj i radna mjesta, do toga koliko će se novaca iskoristiti za cirkularnu ekonomiju, za PESCO (proces strukturirane suradnje na području obrane), Erasmus+. To nam je sve bitno jer su u svemu tome interesi hrvatskih građana specifični u odnosu na neke druge“, tumači Ressler.
„Hrvatski nacionalni interes“ moguće je prepoznati i zastupati u konkretnim pitanjima i na njima sklapati savezništva, kaže Ressler i napominje kako je važno uzeti u obzir kako se u EP-u djeluje i unutar klubova okupljenih na temelju sličnih vrijednosti.
„Zato je razlika kada HDZ djeluje unutar najsnažnije europske političke grupacije, u okviru koje se mogu najsnažnije zastupati hrvatski interesi i projekti koji su nam važni, u usporedbi sa strankama koje se ne želi niti izjasniti tko će im biti saveznik i u kojem će klubu sjediti'', dodaje Ressler.
Uz iznos sredstava EU-a Hrvatskoj bitna i pravila za njihovo korištenje
Ressler napominje da će sedmogodišnji proračun, odnosno Višegodišnji financijski okvir EU-a o kojem će odlučivati novi saziv, biti prilika da se pokažu pravi prioriteti Europske unije
"Jasno je da će biti usmjereniji na pitanje sigurnosti, inovacija i pripremu cijelog kontinenta za novu generaciju svega onoga što nam dolazi", najavljuje i ističe da je to "bitno kako bismo ostali konkurentni kao Unija, a bez toga ne bi mogla biti konkurentna niti Hrvatska".
"S druge strane, insistirat ćemo se na tome da politika kohezije ostane jedna od temeljnih politike EU-a jer je to važno za nastavak ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske".
Europski fondovi mogu pridonijeti i do tri posto rasta BDP-a, podsjeća Ressler i napominje da su Hrvatskoj uz iznos „posebno bitna i pravila za korištenje sredstava“.
Ona trebaju „biti što jednostavnija i primjerena hrvatskom gospodarstvu i javnoj upravi jer nam je kao najnovijoj članici potrebno još neko vrijeme da uspijemo iskoristiti sve prednosti EU fondova“, tumači Ressler i izražava uvjerenje da će se to i ostvariti u Višegodišnjem financijskom okviru EU-a.
O uspješnosti u korištenju sredstava treba govoriti na kraju
Ressler ne prihvaća ocjene kako je Hrvatska neuspješna u iskorištavanju EU fondova jer, napominje, s obzirom na pravilo N+3, koje Hrvatskoj daje dodatne tri godine da apsorbira sredstva nakon godine u kojoj je projekt odobren, treba gledati sedmogodišnje razdoblje i tek nakon isteka cijelog razdoblja vidjeti koliko je iskorišteno.
"Počeli smo u listopadu 2016. sa samo devet posto ugovorenih sredstava i od tada je ugovorenost povećana na 68 posto, a do kraja godine očekujemo 85 posto. Na dobrom smo putu iskoristiti svih 10,7 milijardi eura koliko je Hrvatskoj dostupno u ovoj financijskoj perspektivi EU-a'', kaže Ressler.