Naime, kako se navodi, kapitalni izdaci u području opskrbe naftom, plinom i ugljenom su se oporavili, dok su zastala ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju, globalne investicije u energetiku 2018. godine iznosile su više od 1,8 bilijuna (tisuća milijardi) dolara, što je na razini sličnoj 2017. godini. Već treću godinu zaredom elektroenergetski sektor privukao je više ulaganja nego industrija nafte i plina. Najveći skok u ukupnim ulaganjima u energiju bio je u SAD-u, gdje je potaknut ulaganjima u istraživanje i eksploataciju, posebno u području pridobivanja plina iz škriljca, ali i u elektroenergetske mreže.
Povećanje ulaganju SAD-u smanjilo je jaz između te zemlje i Kine, koja je ostala najveća svjetska investicijska destinacija u području energetike.
Drugi najveći skok ulaganja u energetskom sektoru u 2018. godina imala je Indija. Međutim, najsiromašnije regije svijeta, poput subsaharske Afrike, suočavaju se s stalnim rizicima financiranja te se na njih odnosi samo 15 posto ulaganja u 2018. godini, iako čine 40 posto svjetske populacije.
"Daleko više kapitala treba teći u najmanje razvijene zemlje kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja", kaže se u izvješću.
Iako su se ulaganja stabilizirala, odobrenja za nove konvencionalne naftne i plinske projekte nisu dostigla ono što bi bilo potrebno kako bi se zadovoljio kontinuirani snažan rast globalne potražnje za energijom, kaže se u izvješću. Ujedno se upozorava da je malo znakova značajne preraspodjele kapitala u energetsku učinkovitost i čišće izvore opskrbe, koji su potrebni kako bi se investicije uskladile s Pariškim sporazumom i drugim ciljevima održivog razvoja.
"Svijet ne ulaže dovoljno u tradicionalne izvore kako bi održao današnje obrasce potrošnje, ali ni u čišće energetske tehnologije kako bi promijenio smjer. Kako god gledali, budućnost donosi rizik", ocjenjuje izvršni direktor Međunarodne organizacije za energiju Fatih Birol.
Iako su planovi ulaganja u elektrane na ugljen smanjeni na najnižu razinu u ovom stoljeću, a porastao je i broj ugljenih elektrana koje prestaju s radom, globalna uloga ugljena u energetici je u porastu, osobito u zemljama u razvoju u Aziji, kaže se u izvješću.
Upozorava se da će bez tehnologije "hvatanja ugljika" ili poticaja za ranije zatvaranje energetskih pogona na ugljen, energija ugljena i visoke emisije CO2 koje ona proizvodi ostati dio globalnog energetskog sustava još mnogo godina.
Istovremeno, kako bi se ispunili ciljevi održivosti, ulaganje u energetsku učinkovitost trebalo bi ubrzati, dok bi se potrošnja na obnovljivu energiju udvostručila do 2030. godine, kažu u Međunarodnoj agenciji za energetiku.