FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 19. svibnja 2019. (Hina) - Sljedeći tjedan održavaju se izbori za Europski parlament u svih 28 zemalja članica, nakon čega započinje proces izbora novih čelnika europskih institucija.

Izbori se održavaju od 23. do 26. svibnja. Prvi na izbore izlaze NIzozemci i Britanci, koji glasuju u četvrtak 23. svibnja. U petak su na redu Irska i Češka, u subotu Slovačka, Latvija i Malta. Preostale članice, njih 21, izbore će održati u nedjelju, 26. svibnja.

Prvi službeni privremeni rezultati očekuju se u nedjelju iza 23 sata nakon zatvaranja birališta u svim zemljama članicama. Birališta se zadnja zatvaraju u Italiji u 23 sata.

Prije toga, tijekom večeri Europski parlament će objavljivati nacionalne procjene i prve projekcije novog saziva. Projekcije će se ažurirati  u skladu s time kako će stizati procjene i službeni rezultati iz država članica.

Na izborima se bira 751 zastupnik Europskog parlamenta, koliko ih je imao i prethodni saziv. U okviru priprema za izlazak Velike Britanije, koja je EU trebala napustiti 29. ožujka, dogovoreno je da novi saziv ima 705 zastupnika. 
Velika Britanija u Europskom parlamentu ima 73 zastupnika, a dio tih zastupničkih mjesta dodijeljen je jednom dijelu ostalih članica. Hrvatska je tako dobila 12 umjesto 11 mandata. Taj 12. zastupnički mandat bit će aktiviran ako i kada Velika Britanija napusti EU. 

Izlazak Velike Britanije je po zadnjoj odluci Europskog vijeća odgođen do 31. listopada.

Raspodjela mandata utvrđena je ugovorima o Europskoj uniji. Zemlje s više stanovnika imaju više mjesta od zemalja s manjim brojem stanovnika, no ove potonje imaju više mjesta nego što bi imale primjenom stroge proporcionalnosti.

Taj se sustav naziva i „načelo degresivne proporcionalnosti”.

Najmanji broj zastupnika imaju Malta,  Luksemburg, Cipar i Estoniju po 6, a najviše Njemačka 96.

Izbori za Europski parlament uglavnom su regulirani nacionalnim izbornim zakonima i tradicijama, ali postoje i neka zajednička pravila EU-a.

Europski parlament donosi zakone na razini Europske unije zajedno s drugim tijelom, Vijećem Europske unije, u kojem sjede ministri zemalja članica. Nijedna odluka se ne može donijeti bez pristanka zemalja članica, ali ni bez pristanka Europskog parlamenta.  Stoga su teze da Europski parlament donosi većinu zakona koji određuju život u zemljama članicama samo naizgled točne, jer svaki propis prolazi kroz filter vlada zemalja članica. 

Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održavaju dva sastanka Vijeća Europske unije, koje će raspravljati o financiranju razvojne politike i politike susjedstva u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju.

U srijedu i četvrtak sastaje se Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport.

(Hina) xsv yps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙