"Budući da Muzej policije prema Zakonu o muzejima ispunjava sve uvjete i posjeduje relevantnu muzejsku građu i dokumentaciju, opremu i sredstva za rad, a ispunjeni su i plan i razvitak muzeja te svi drugi popisani uvjeti, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izdala je u travnju rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje Muzeja policije u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova", kazala je voditeljica muzeja Helena Biočić.
Pojašnjava kako muzej skuplja, čuva i izlaže predmete koji se odnose na prošlost i sadašnjost redarstvenih snaga u Hrvatskoj, a prikupljene podatke prezentira javnosti povremenim izložbama, predavanjima, predstavljanjem na internetu, publikacijama i događanjima u školama te ostalim edukativnim programima.
"Muzej svoje ciljeve ostvaruje komunicirajući s posjetiteljima, s muzejskim institucijama, srodnim ustanovama, udrugama, obrazovnim ustanovama te sa svima koji djeluju na području javne i pojedinačne sigurnosti u zemlji i svijetu", ističe Biočić. Dodaje kako se Muzej policije nastavlja na povijest muzeja kriminalistike koja je u Hrvatskoj duga već više od stotinu godina.
Biočić pojašnjava kako suvremeni muzej policije nije zamišljen kao kabinet za nastavu budućih kriminalista, kako je bilo u prošlosti, već kao ustanova koja upoznaje javnost s policijskim pozivom, njegovom prošlošću i sadašnjošću. Muzejska građa, dodaje, prati povijest policije u Hrvatskoj, ulogu policije u Domovinskom ratu, doprinos Hrvata svjetskoj kriminalističkoj praksi, kriminalističku tehniku u rasvjetljavanju kaznenih djela, povijest policijske opreme te ulogu znanosti u dokazivanju zločina.
Tematski podijeljen fundus
Fundus muzeja čini 3250 izložaka podijeljenih u nekoliko muzejskih zbirki. Riječ je o kriminalističkoj zbirci, povijesnoj i tehničkoj, zbirci dokumenata i fotografija, zbirci komunikacijske i kriminalističke tehnike te impresivnoj zbirci oružja prikupljenog tijekom policijskih akcija pod nazivom 'Manje oružja, manje tragedija – Izbacimo uljeza'.
Muzej čuva i zbirku nagrada i zahvala MUP-u, zbirku odora i dijelova odora, osobnih dokumenata i predmeta koje izdaje MUP, zbirku policijske opreme i policijskih vozila. Svoje mjesto u muzeju našlo je policijsko znakovlje, predmeti civilne zaštite i vatrogastva, predmeti iz nacionalnih programa koje je provodio MUP, potom zbirka uredske opreme i zbirka Vojnog ordinarijata.
Reprezentativni dio zbirke predmeta iz povijesti hrvatskih policijskih snaga i MUP-a RH smješten je u predvorju Visoke policijske škole na Policijskoj akademiji u osam tematski podijeljenih staklenih vitrina, dok se u muzejskoj čuvaonici nalazi najveći dio zbirke koja bi se uskoro trebala preseliti u adekvatan prostor u sklopu policijske akademije.
Voditeljica muzeja pojašnjava kako je prva vitrina posvećena Domovinskom ratu u kojoj se nalaze oznake pripadnosti ratnih postrojbi MUP-a, a pažnju privlači čizma žute boje proizvedena u vukovarskom Borovu. "Te čizme, prozvane Zenge, nosio je na vukovarskom ratištu i u zarobljeništvu Dragutin Špac, danas umirovljeni pripadnik specijalnih policijskih postrojbi Rode iz Varaždina", objasnila je Biočić, dodajući kako je druga vitrina posvećena oružju domaće proizvodnje koje je policija koristila tijekom Domovinskog rata.
Jedna od vitrina posvećena je predmetima i dokumentima vezanim za promet, a koje je izdavao MUP te se u njoj mogu razgledati stare prometne i vozačke dozvole te registracijske pločice, među kojima i ona za bicikle. Tu se nalazi i osobna iskaznica policijske službenice Marije Jurak iz 1966. godine, koja je radila u Upravnim poslovima na ručnom ispisivanju dokumenata od 1945. do mirovine. Službenica je vlastoručno krasopisom ispisala i vlastitu osobnu iskaznicu koju je muzeju poklonila njena kćer.
Prestižna američka nagrada
Posebna vitrina 'ugošćuje' modele hrvatskih policijskih vozila, ford fiesta i fiat ducato koji su proglašeni pobjednikom na međunarodnom časopisu Law and Order za dizajn policijskih vozila u kategoriji vozila izvan Sjedinjenih Država. Kao dokaz prestižne nagrade izložena je i plaketa specijaliziranog američkog časopisa. Svoje mjesto u muzeju našao je i zlatni ključ Ravnateljstva policije koji je MUP-u na Dan policije, 29. travnja 1997. godine uručio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prilikom otvorenja zgrade Ravnateljstva policije u zagrebačkoj Ilici.
U predvorju Visoke policijske škole izložen je i poligrafski uređaj uz čiju pomoć je rasvjetljen veliki broj najtežih kaznenih djela, a koristio se i tijekom tečaja za poligrafske ispitivače. U jednoj od vitrina izložen je domišljato izrađen provalnički alat, improvizirano oružje, krivotvorene novčanice, komplet za prekucavanje brojeva šasije na vozilima te komplet alata za krivotvorenje željezničkih karata. Biočić objašnjava kako su tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća džepari "operirali" upravo u vlakovima te su zbog "obima posla" krivotvorili i željezničke karte. Zbirku džeparskog alata prati i registar počinitelja iz tog doba dobro poznatih policiji.
Zidove muzeja krase fotografije iz povijesti policije među kojima je i slika koja prikazuje dvojicu prometnih policajaca pored službenog Mercedesa 190 SL koji je zbog rijetkosti na cijeni kod kolekcionara automobila, a zbog svojih preformansi može se smatrati pretečom današnjih policijskih presretača. Izložena je i propucana metalna ploča s natpisom 'Rijeka Korana' koja se nalazila na mostu u Kordunskom Ljeskovcu u kojem su se za vrijeme VRO Oluja spojile snage Hrvatske vojske i 5. Korpusa Armije BiH.
"Među izlošcima su i krivotvorene umjetnine koje se sustavno prikupljaju od 2009. godine kada je Muzej policije putem Uprave kriminalističke policije sa sudovima dogovorio da se nakon pravomoćnih sudskih postupaka krivotvorene ne uništavaju, već se predaju muzeju. Dotad su se krivotvorine uništavale pa je policija od suda zatražila da se dodijele muzeju kako bi se moglo upozoriti i educirati građane zbog crnog tržišta krivotvorenim umjetninama", kaže voditeljica muzeja.
Većinu zbirke umjetnina čine krivotvorena ulja na platnu, njih 70, te četiri skulpture. U zbirci se nalaze krivotvorine najpoznatijih hrvatskih slikara poput Ede Murtića, Zlatka Price, Mersada Berbera, Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Miljenka Stančića, Ivana Rabuzina, Slave Raškaj te skulpture za koje su falsifikatori tvrdili da su radovi Dušana Džamonje i Vojina Bakića. U zbirci su i krivotvorine Salvadora Dalija, Amedea Modiglianija te Pierrea Augustea Renoira. Bioćić ističe kako su većinu ti falsifikata razotkrili sami autori, članovi njihovih obitelji ili povjesničari umjetnosti.
Rasprodana putujuća izložba
Krivotvorene umjetnine sastavni su dio putujuće izložbe "Ljepota lažnog sjaja" koja je dosad posjetila desetak gradova i redovito je rasprodana te je, pored zainteresiranih građana, posjećuju akademski slikari, likovni kritičari i povjesničari umjetnosti. Voditeljica muzeja pojašnjava kako vjernije krivotvorine uspijevaju razotkriti samo autori ili putem znanstvenih metoda koje provodi Hrvatski restauratorski zavod ili MUP-ov Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić'.
Najveći dio muzejskog blaga trenutno je smješten u čuvaonici u kojoj je pohranjeno nekoliko stotina komada raznih vrsta oružja među kojima su automatske puške, snajperi, pištolji i revolveri, oduzeto trofejno i lovačko oružje, protutenkovske rakete, ratne i mironodopske policijske zastave te policijske odore među kojima su i brojne egzotične uniforme koje hrvatski policajci u međunarodnim misijama razmjenjuju s tamošnjom policijom. Među najzanimljivijima je ona afganistanskih snaga reda koja podsjeća na narodnu nošnju.
Biočić kaže kako upravo kratke i duge cijevi privlače najveću pažnju među posjetiteljima. "Djeca iskazuju najveći interes za muzejske izloške, mahom vatreno oružje, koje fotografiraju i potom objavljuju na društvenim mrežama kako bi se pohvalili posjetom muzeju. Valja naglasiti kako su ta oružja trajno onesposobljena i ne predstavljaju nikakvu opasnost po najmlađe posjetitelje koji su najbrojniji posjetitelji muzeja", zaključuje Biočić.
Muzej policije može se, uz prethodnu najavu, pogledati u prostorijama Policijske akademije u Aveniji Gojka Šuška 1 radnim danom od 7 do 15 sati, uz prethodnu najavu.