Gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj usporile su u odnosu na najvišu razinu u postrecesijskom razdoblju, dosegnutu 2016. godine kada je zabilježena stopa rasta od 3,5 posto, na 2,6 posto u 2018., konstatiraju u EBRD-u.
"Osobna potrošnja zadržala je poziciju glavnog pokretača rasta, potaknuta većim dohocima, višom stopom zaposlenosti i pojačanim kreditiranjem kućanstava", primjećuju u EBRD-u.
Veća je pak osobna potrošnja rezultirala većim uvozom, a budući da izvoz nije držao korak, njegov je negativni neto doprinos gospodarskom rastu u 2018. bio viši nego prethodnih godina.
Fiskalna prilagodba nastavljena je prošle godine, iako nešto sporijim tempom i procjenjuje se da je proračunski višak pao u 2018. na 0,4 posto, iskazan udjelom u BDP-u, s 0,9 posto u 2017., navodi se u izvješću.
Zahvaljujući snažnoj fiskalnoj izvedbi i nastavljenom rastu gospodarskih aktivnosti smanjen je javni dug iskazan udjelom u BDP-u, na procijenjenih 74 posto u 2018., s visokih 86 posto u 2014.
Ulaganja se oporavljaju od 2015. godine i rastu u prosjeku četiri do pet posto godišnje, uz doprinos stopi gospodarskog rasta od gotovo jedan postotni bod. Potporu im pruža kontinuirano poboljšanje ekonomske klime, koja je danas na najvišoj razini u razdoblju nakon krize, napominju u EBRD-u.
U međuvremenu je i agencija Standard & Poor's vratila hrvatske državne obveznice u investicijsku kategoriju, podigavši njihovu ocjenu na 'BBB-'.
Za ovu i iduću godinu EBRD prognozira rast gospodarskih aktivnosti od 2,5 posto, čime su potvrdili prognozu za ovu godinu iz izvješća objavljenog u studenom prošle godine.
Rast bi mogao biti snažniji, ali i slabiji, napominju u EBRD-u. Među pozitivnim faktorima izdvajaju mogućnost nastavljenog rasta prihoda od turizma i boljeg iskorištavanja fondova Europske unije.
Potencijalni negativni faktori uključuju mogući negativan utjecaj posrnulog prehrambenog i maloprodajnog diva Agrokora, "iako su rizici povezani s njime smanjeni nakon nagodbe postignute 2018. godine".
Poljska na čelu, Hrvatska na začelju regije srednje Europe i Baltika
Procijenjena stopa rasta od 2,5 posto u 2019. svrstala je Hrvatsku na začelje EBRD-ove regije srednje Europe i Baltika, u kojoj je prvo mjesto zauzela Poljska s procijenjenim rastom u ovoj godini od 4,1 posto.
U prosjeku bi aktivnosti u toj regiji trebale ove godine usporiti na 3,8 posto, s prošlogodišnjih 4,7 posto.
Za 2020. EBRD predviđa daljnje usporavanje aktivnosti, na 3,2 posto.
Prevladavaju rizici koji bi mogli dodatno zakočiti rast, ističu u EBRD-u, ukazujući na usporavanje aktivnosti u razvijenoj Europi.
Turska i trgovina uteg za cijelu skupinu zemalja EBRD-a
U cijeloj regiji EBRD-a gospodarske aktivnosti trebale bi ove godine znatno usporiti, na samo 2,3 posto, u odnosu na 3,4 posto zabilježenih u 2018.
Time je EBRD snizio za 0,3 postotna boda procjenu iz jesenjeg izvješća.
Kao glavni razlog slabijih gospodarskih izgleda izdvajaju Tursku, koja bi ove godine trebala zabilježiti pad aktivnosti za jedan posto. U 2020. tursko bi se gospodarstvo trebalo oporaviti, uz procijenjenu stopu rasta od 2,5 posto.
To bi trebalo pozitivno utjecati i na cijelu regiju EBRD-a, što se odražava i u procijenjenoj prosječnoj stopi rasta regije od 2,6 posto u 2020.
Među nepovoljnim faktorima za gospodarstva u regiji EBRD-a izdvajaju i značajno usporavanje globalne trgovine prema kraju 2018. godine.
Naglašavaju da su zemlje članice EBRD-a danas bolje integrirane u svjetsko gospodarstvo, iako ta integracija ima i svoje naličje.
Osigurala im je tako pristup kapitalu, generirala zaposlenost, omogućila razmjenu znanja i potaknula poboljšanje produktivnosti.
Naličje se očituje u njihovoj većoj osjetljivosti na promjene u inozemnoj potražnji, upozoravaju u EBRD-u, izdvajajući primjer slabijeg rasta aktivnosti u industriji u zapadnoj Europi.
"U cjelini gledano, usporavanje rasta globalnog gospodarstva donosi značajne rizike za izglede regija u kojima posluje EBRD", zaključuje se u izvješću.