Joško Klisović je naglasio kako ulazak u EU nije sam sebi svrha, već je cilj ubrzano urediti državu i društvo na dobrobit hrvatskih građana koristeći mehanizme, standarde i dobre prakse EU.
"Zaslužujemo živjeti u uređenoj Hrvatskoj po europskim standardima i u progresivnoj Europi ravnopravnih građana. SDP će se u EU parlamentu zalagati za Hrvatsku europskih standarda, jačanje europskog identiteta uz puno poštivanje vlastitog nacionalnog, Europu koja ravnomjerno razvija sve svoje regije i članice i koja ide prema novoj paradigmi, a ta je paradigma dosljedna implementacija održivog razvoja", rekao je Klisović.
Posebno se založio za utvrđivanje europskog standarda mirovina koji je usklađen s troškovima života u svakoj članici te za Europski okvir minimalne plaće koja mora biti iznad razine siromaštva.
Holy: Hrvatska nije ispunila nijedan cilj iz EU otpadnih direktiva
Mirela Holy je naglasila da je održivi razvoj središnji cilj Strategije EU2020 koji u području gospodarstva podrazumijeva tranziciju sa sadašnje linearne na cirkularnu ekonomiju. Navela je da procjene primjene cirkularne ekonomije u EU sežu do rasta produktivnosti za 30 posto do 2030. uz jedan posto rasta BDP-a i stvaranje dva milijuna novih radnih mjesta.
"Dizajnerski, ekološki i uporabni standardi cirkularne ekonomije donose uštede koje se u EU procjenjuju na 600 milijardi eura godišnje", kazala je Holy, upozorivši da tranzicija s linearne prema cirkularnoj ekonomiji nije moguća bez integriranog gospodarenja otpadom.
Istaknula je i da Hrvatska nije ispunila nijedan cilj iz EU otpadnih direktiva iako nam na raspolaganju stoje sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za koja iznose 475 milijuna eura predviđenih za financiranje projekata u sektoru otpada.
Stoga će se, kaže, SDP zalagati za promptnu realizaciju sustava integriranog gospodarenja otpadom, kako se postojeći jaz između razvijenih europskih država i Hrvatske još više ne bi produbio.
Holy je naglasila da je za cirkularnu tranziciju važno i poticanje projekata iz domene kreativnih industrija i bio gospodarstva jer su ideje te koje donose dodanu i dugotrajnu, održivu vrijednost proizvodima. Glavni naglasak je na inovativnosti i kreativnosti, stvaranju dodane vrijednosti na iskorištavanju ideja, a ne na iskorištavanju resursa.
"Kreativne industrije u EU bilježe najveći rast u posljednjih nekoliko godina i u ovom trenutku već zapošljavaju 12 milijuna ljudi u EU, sudjeluju s četiri posto u BDP EU i pozicioniraju EU na drugo mjesto u svijetu po razvijenosti kreativnih industrija. Hrvatska ima sjajne dizajnere i inovatore kojima treba promocija i umrežavanje u EU i globalno, a u tome im mogu pomoći europarlamentarci iz Hrvatske, primjerice organizacijom izložbi u EU te organizacijom konferencija o kreativnim industrija u Hrvatskoj", kazala je.