Naime, ugledni hrvatski političar i književnik Ivan Perkovac je kao urednik "Pozora", najčitanijeg političkog lista 1860-ih, u seriji tekstova zaključno s najpoznatijim naslovljenim "Gajev konkurs" otkrio dugogodišnje Gajeve poslovne malverzacije i manipulacije prema vjerovnicima kojima je dugovao za nabavu papira i strojeve za tiskaru kojom je upravljao.
Ukratko, Perkovac je u seriji tekstova ukazivao da Gaj izvjesnom austrijskom knjižaru i papirničaru godinama nije platio deset tisuća forinti za isporučen papir, ali kasnije je otkrio da i mnogi drugi vjerovnici u Zagrebu i Hrvatskoj od Ljudevita Gaja potražuju gotovo nevjerojatne iznose. Kako se otkrilo, ukupno dugovi vođe ilirskog pokreta iznosili su gotovo 250.000 forinti, a njegova imovina vrijedila je manje od trećine tog iznosa - odnosno oko 80.000 forinti.
Osim toga, otkrio je pozadinu Gajeva pokretanja stečaja i njegov plan da se što bezbolnije izvuče iz dugova preko individualnog "uvjerivanja" vjerovnika da će dobiti dio traženog iznosa ako potpišu priznanice i pritom ne obavijeste druge vjerovnike. Upozorio je i na Gajevo "ubacivanje" svojih ljudi i sebe na čelo tvrtke koja je djelovala kao odbor vjerovnika i preko koje, kako je otkriveno, u tri godine niti jedan vjerovnik nije dobio ni forinte.
"Ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka?"
"Tako se dogodi u historiji stečajevah nečuveno čudo - da je nov odbor upravu svega kolikoga imutka povjerio samomu g. Gaju, da njime upravlja na korist vjerovnikah! On sada uživa kuću i imanje, štampa svoje novine u vjerovničkoj tiskarnici; al neplaća nikomu ništa - ni poreze, ni kamate, ni vjerovnike", isticao je Perkovac dodajući i kako Gaj tada još prima redovnu plaću kao urednik novina.
"Pozivlje se štovano hrvatsko obćinstvo, neka kaže, je li to u redu? Neka kaže, valja li to, da dužnik obiluje, a vjerovnici stradaju? Neka izjavi, je li tobožnja lojalnost dovoljan štit i od ovakova postupka? Neka kaže, ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka?", istaknuo je Perkovac.
Uslijedila je tužba protiv Perkovca i spor u kojem je, kako se otkrilo tek prije desetak godina, Ljudevit Gaj navodno povukao svoje "veze" i uslijedila je sudska presuda čije obrazloženje i sada zvuči poznato.
Naime, Perkovac je bio osuđen na osam mjeseci zatvora, plaćanje 300 forinti kazne i troškova sudskog postupka jer, između ostaloga, "udara na postupak višjih vlastih u poslovih stiečaja Gajeva ter se podmeću dosta jasno ovom postupku namiere i motivi time, što se veli, da Gaj čini koje kakove zloporabe s imovinom na ušterb svojih vierovnikah, a niti računa komu ne polaže". A to, kako se navodi u nastavku osude, može "razdražiti na meržnju i preziranje proti pomenutim sudbenim oblastim".
Drugim riječima, nije važno iznosi li novinar istinu u svom tekstu nego svojim tekstovima može utjecati na sud i njegovo donošenje odluka koje mogu izazvati prezir prema sudu.
U 155 godina malo se toga primijenilo
Slučaj Ivana Perkovca iz davne 1864. prokomentirao je i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazavši kako se od tada malo toga promijenilo.
"Novinari su zbog svog rada česte mete pravosudnih progona. U tom smislu stvari se nažalost nisu puno promijenile u zadnjih 150-ak godina od slučaja novinara Ivana Perkovca pa do danas, jer se tada baš kao i danas novinari sudski gonjeni zbog nečije sujete", kazao je Zovko za Hinu.
S druge strane, tu je presudu s danapšnjeg aspekta prokomentirala i Jasna Horvat – predsjednica Udruge Ivana Perkovca koja je otkrila i mnoge dosad nepoznate pojedinosti iz života i karijere tog uglednog hrvatskog književnika, političara, publicista i novinara.
"Perkovac je svoj život i rad posvetio dobrobiti hrvatskog naroda, a bio je, uz Bogoslava Šuleka, prvi hrvatski profesionalni novinar, književnik, urednik časopisa Neven i Vijenac, tajnik Matice hrvatske te se šezdesetih godina 19. stoljeća nalazio u središtu hrvatskog političkog, parlamentarnog i književnog života. Radi svojih naprednih ideja u mnogočemu je prednjačio pa se tako i istaknuo kao prvi hrvatski novinar u borbi za istinu pisanu novinarskim perom. Zbog toga je i prvi novinar osuđen na kaznu zatvora. U Zagrebu, prije 155 godina!, kazala je Horvat.
Prema njezinim riječima, ostalo je nepoznato gdje i kada je Perkovac odslužio kaznu, a nepoznato je to i ostalim povjesničarima koji su tek prije petnaestak godina otkrili taj sudski spor i predstavili ga javnosti. No, znakovito je da zagrebačka ulica gdje su Novinarski dom i sjedište HND-a nosi ime upravo Ivana Perkovca.
Piše: Miroslav Edvin Habek