"Svjesni smo nepravednosti, neadekvatnosti i neodrživosti mirovinskog sustava, ali smatramo da je ova mirovinska reforma nepravedna i nepromišljena jer ne rješava sustavne probleme mirovinskog sustava", rekao je na konferenciji za novinare Tomislav Tomašević, nositelj koalicijske liste Zelene ljevice za europske izbore koju čine Možemo!, Nova ljevica i ORaH.
Kao probleme u mirovinskom sustavu naveo je stanje na tržištu rada, odnosno nisku zaposlenost, povećanje prekarnih oblika rada i nepovoljan omjer broja radnika i umirovljenika koji trenutno iznosi 1,2 naprama jedan, te nejednakost u mirovinama, odnosno isplaćivanje mirovina po posebnim propisima za one koji nisu solidarno pridonosili u taj isti fond.
Apsurdno i nepravedno Vladino povećanje povlaštenih mirovina za bivše zastupnike
Apsurdnim i nepravednim nazvao je odluku Vlade o povećanju povlaštenih mirovina za bivše saborske zastupnike za čak 1.000 kuna, koje sada iznose 10.000 kuna, dok je istovremeno produžila radni vijek radnicima kojima je prosječna mirovina čak četiri puta niža od povlaštene mirovine za saborske zastupnike.
"To je nepravedno i naravno da građani za takve mjere osjećaju da se na njihova leđa stavlja sav teret sanacije mirovinskog sustava pa se bune oko toga", poručio je Tomašević.
Upitan kako tumači da su se svi 'digli na noge' kada HDZ-ova Vlada predlaže podići dobnu granicu za odlazak u mrovinu sa 67 godina, iako je SDP-ova Vlada to propisala zakonom, odgovorio je kako ni jedna niti druga mjera nisu adekvatne s obzirom na prave probleme mirovinskog sustava.
Vlada predlaže produljenje dobi i penalizaciju, ali nije 'takla' reformu povlaštenih mirovina
"Jedan od osnovnih razloga zašto podržavamo inicijativu za referendum je to što je Vlada ovim zakonom adresirala dvije od tri preporuke Ekonomske komisije", rekla je Sandra Benčić, kandidatkinja koalicijske liste iz platforme Možemo!.
Pojasnila je da je Vlada adresirala pitanja produžetka dobi za starosnu mirovinu i penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu, ali da nije "ni takla" preporuku koja se ticala potpune reforme sustava povlaštenih mirovina. Stoga je predložila regulaciju nejednakosti unutar samog sustava, odnosno da se onaj dio sredstava potreban da bi građani imali određeni egzistencijalni minimum i socijalnu sigurnost isplaćuje iz socijalnih naknada, a ne iz mirovinskog sustava, jer se "radi o tome da smo socijalni teret prebacili na mirovinski sustav".