Statistike toga centra pokazuju da je u 2018. godini u Hrvatskoj bilo registrirano 79.935 rabljenih, te 61.745 novih osobnih automobila, ali i da uvoz rabljenih osobnih automobila raste svake godine, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Zabrinjavajući je podatak da je čak 68,4 posto automobila starije od desetljeća.
Osim navedenih kategorija, autobusi su u prosjeku stari 11,7 godina, teretni automobili 11,4 godine, priključna vozila 19,1 godinu.
"Starost vozila utječe na ispravnost, ali i samu opremu pojedinog vozila koja u slučaju nedostatka suvremenih tehnologija znači bitno manju sigurnost. Primjerice, ako analiziramo strukturu osobnih automobila prema sustavu kočenja, više od 400 tisuća vozila registriranih u 2018. godini nije imalo niti jedan suvremen sustav kočenja (ABS ili ABS+ESP), što može uvelike utjecati na sigurnost u prometu", kažu u Centru za vozila Hrvatske.
Prošle je godine, primjerice, na 431.538 vozila utvrđena tehnička neispravnost zbog koje su ta vozila isključena iz prometa do trenutka kada su uklonjeni kvarovi i nedostaci. S druge strane, Europska komisija postavila je cilj da se u razdoblju od 2020. do 2030. godine smanji broj smrtno stradalih u prometu za 50 posto.
Pomoćnik uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske Goran Pejić istaknuo je da se taj cilj može ostvariti jedino snažnijom suradnjom svih sudionika odgovornih za sigurnost u prometu na cestama, boljim nadzorom i ciljanim financiranjem mjera.
"Radnje koje se razmatraju uključuju prije svega sigurnost vozila i primjenu najnovijih tehnoloških dostignuća kao što su sustavi pomoći vozačima. Na taj način izbjegle bi se mnoge prometne nesreće i zaštitili pješaci i biciklisti. Naša dužnost je smanjiti broj tehnički neispravnih vozila koji je s obzirom na prosječnu starost još uvijek prilično visok", istaknuo je Pejić.