Novi zakonodavni prijedlog, neformalno dogovoren između eurozastupnika i rumunjskog predsjedništva Vijećem u veljači ove godine usvojen je s 474 glasa, 47 protiv i 11 suzdržanih glasova.
Teška teretna vozila odgovorna su za otprilike četvrtinu emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europskoj uniji, a s obzirom na očekivani porast cestovnog prometa, zastupnici parlamenta pozdravili direktivu kojom bi se zagađenje trebalo znakovito smanjiti.
Uz uvođenje prvih emisijskih normi, smanjenje emisija CO2 kamiona i teških teretnih vozila za 15 posto do 2025. i za 30 posto do 2030., proizvođači će se prema ovoj direktivi od 2025. morati pobrinuti da najmanje dva posto tržišnog udjela prodaje novih automobila budu vozila s nultim i niskim emisijama CO2.
"Ovo je veliki uspjeh što EU prvi puta poduzima mjere vezane uz smanjenje CO2, emisije štetnih plinova za koje su odgovorna teška vozila. Nove će odredbe pomoći smanjenju zagađenja na našim cestama i poboljšanju kvalitete zraka", kazao je izvjestitelj EP-a, nizozemski zastupnik Zelenih Bas Eickhout .
"Do 2022. ćemo vidjeti jasne rezultate ovoga te ćemo vjerojatno zaključit da možemo učiniti više zbog poticaja koje smo dali proizvođačima i ulaganjima za vozila s nultom emisijom. Tržište će se konačno mijenjati i dobit ćemo nova radna mjesta u Europskoj uniji", poručio je Eickhout.
Povjerenik Komisije Miguel Arias Cañete napomenuo je kako će novim pravilima, odnosno smanjenjem korištenja fosilnih goriva, mali i srednji prijevoznici u Europskoj uniji uštedjeti oko 25 tisuća eura na gorivu tijekom prvih pet godina korištenja novog "čistog" kamiona kupljenog 2025., dok će ušteda na gorivu iznositi oko 60 tisuća eura za kamione kupljene 2030. godine.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (Zeleni/ESS) poručio je kako su se, zbog lobija automobilske industrije, donošenju uredbe najviše protivili njemački zastupnici i njihovi automobilski giganti, ali su se naposljetku okrenuli podržavanju ove "vizije".
Škrlec upozorava kako bi se za primjenu ovih pravila i poticanje korištenja čistih teretnih vozila trebala izgraditi potrebna infrastruktura za alternativna goriva.
"Ona uključuju električnu energiju, prirodni plin čija je mreža trebala biti izgrađena na najvažniji prometnim pravcima unutar EU, te vodik kao novo pogonsko gorivo. Državama članicama upućena je kritika jer gotovo polovica njih nije napravila strategiju izgradnju te infrastrukture. Ovim zapravo sada guramo napredak automobilske industrije, a time će krenuti i izgradnja infrastrukture za alternativna goriva", rekao je u razgovoru za Hinu zastupnik Škrlec.
Izgradnja stanica na svakih 400 km trebala bi zadovoljiti potrebe kamiona na pogon prirodnog plina te bi time doprinijeli smanjenju emisija za 40 posto, smatra zastupnik.
Hrvatska je vlada, suprotno nastojanjima Europske unije, poreznom reformom omogućila povrat dijela trošarina za kamione, no Škrlec smatra kako bi pametnije bilo subvencijama poticati kupovinu čistih vozila.
"Na račun nekakve konkurentnosti podržavamo naše kamionske prijevoznike u korištenju fosilnih goriva jer će im Hrvatska vratiti dio trošarina koje su potrošili, umjesto da ih subvencijama potičemo da prelaze na nove vrste goriva. I onda ćemo se za pet godina čuditi što su naši prijevoznici nekonkurentni jer neće moći voziti izvan granica Hrvatske, neće moći konkurirati drugim prijevoznicima", zaključuje Škrlec.
Kako bi stupila na snagu, ovu direktivu Vijeće mora i službeno potvrditi.