Autorica i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak kaže kako mnogi imaju predrasude o Berberu, koje ne govore o njegovoj umjetnosti, a ova će izložba dati novi pogled na njega. "Berber je za sebe govorio da je najviše crtač, pa onda grafičar i slikar, a taj crtački talent davao mu je veliku lakoću u stvaranju, vidljivu u kolažnom pristupu punom citata, svako djelo spaja ponešto od grafike i slikarstva", rekla je na konferenciji za novinare.
Djela za izložbu odabrana su iz "nepregledne količine materijala", većinom iz vlasništva umjetnikove obitelji i privatnih zbirki. "Posjetitelji će moći vidjeti kompletan opus, ne svih djela, nego presjek s 200 radova, većinom velikih formata, od ranih radova nastalih 1958. i iz razdoblja studija na ljubljanskoj Akademiji likovnih umjetnosti do posljednjih autoportreta", dodala je.
Za njegove autoportrete (2010.-2012.) kaže da su otkriće, dosad su bili izlagani samo jedanput u Splitu, a "u njima se može čitati Berberova završna riječ, pozdrav s ovim svijetom, priča u koju uvodi sve one koji su ga pratili kroz cijeli život".
Umjetnikov sin, Ensar Berber, rekao je kako fundacija s djelima njegova oca i sama obitelj nastoje predstavljati i promicati njegov rad diljem svijeta, već imaju puno iskustva s postavljanjem izložbi, od Tokija do SAD-a, no osobito su zadovoljni "visokom profesionalnošću i studioznošću" s kojima je Galerija Klovićevi dvori pristupila projektu.
"Ovo je monografska izložba, ali i mala retrospektiva, za nju su izabrana prava djela koja dobro predstavljaju njegov opus", istaknuo je Berber, izrazivši nadu da će se u budućnosti opsežna Berberova ostavština moći pogledati u muzeju koji bi se otvorio u Sarajevu.
Berber je i hrvatski umjetnik
Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić, kaže kako se Berbera, iako je rodom bosansko-hercegovački slikar, zbog djelovanja u Zagrebu i Dubrovniku smatra i hrvatskim umjetnikom, dok je izložba nastala kao nastavak nastojanja te galerije da revalorizira i obradi na novi način opuse umjetnika, poput Popovića, Lipovca i Reisera, čija su djela zbog sveprisutnosti u kulturnom životu dijelom erudirali."Želimo pokazati da je Berber bio i veliki svjetski umjetnik, mnogi imaju njegova djela u svojim stanovima, no nadamo se da će oni koji misle da sve znaju o njemu na ovoj izložbi vidjeti nešto novo", istaknuo je.
Posljednji put Berber je imao veliku izložbu 1988. u Umjetničkom paviljonu, otkad je nastajao i niz novih slika pa je ovo prilika da se dopuni znanje o njegovom opusu koji su obilježili, među ostalim, ciklusi Hommage a Velasquez (1973.-1976.), Kronike o Sarajevu (1975.-1979.), Put u Skender Vakuf s kraja osamdesetih, Ratni dnevnik u Dubrovniku (1991.-1992.), Arhivi (2007.-2008.) i kao kulminacija Velika alegorija o Srebrenici (1998.-2009.).
Mersad Berber (1940.-2012.) rođen je u Bosanskom Petrovcu, a studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, gdje je završio i poslijediplomski studij grafike u klasi profesora Rike Debeljaka. Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja.
Među ostalim bio je član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida, preko New Yorka, Jakarte, New Delhija i Moskve, pa do najznačajnije 2009. u Barceloni i posthumne 2017. godine u Istanbulu.
Uz slikarstvo, ilustraciju i grafiku, Berber se bavio kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice), kao i poneka vizualna rješenja (ploče Indexa).
Njegova izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 30. lipnja.