U svijetu, pa tako i Europskolj uniji, sve je dominantniji trend kratkotrajnog rada koji je plaćen po obavljenom zadatku – popularno nazvanom gig ekonomijom.
Konačni tekst o novim vidovima zapošljavanja usvojen je s 466 glasova za, 145 protiv i 37 suzdržanih.
Zakonom, koji je već dogovoren s ministrima EU-a, odobrava se skup minimalnih prava za osobe koje su povremeno ili kratkoročno zaposlene, rade na ugovore o radu na zahtjev, ugovore o radu s prekidima, koji su plaćeni vrijednosnim kuponima - vaučerima, koji su zaposleni preko internetskih platformi, kao i za stažiste i pripravke ako rade prosječno najmanje tri sata tjedno ili 12 sati u četiri tjedna.
Samozaposleni radnici neće biti obuhvaćeni novim pravilima.
"Ova je direktiva prvi je veliki korak prema provedbi europskog stupa socijalnih prava, što utječe na sve radnike u EU-u. Svim radnicima koji su bili u neizvjesnosti sada će se osigurati minimalna prava zahvaljujući ovoj direktivi i presudama Suda Europske unije. Odsad ni jednan poslodavac neće moći zlorabiti fleksibilnost na tržištu rada", izjavio je izvjestitelj Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska).
Prema novim pravilima, kod novih vidova zapošljavanja sve je radnike potrebno obavijestiti od prvog dana, a u opravdanim slučajevima najkasnije sedam dana od početka zaposlenja, o osnovnim aspektima njihova ugovora o radu, kao što su opis dužnosti, datum početka, trajanje, naknada, standardni radni dan ili referentni sati rada za one s nepredvidivim rasporedom rada.
Također, radnicima s ugovorima o radu na zahtjev ili u slučaju sličnih vidova zaposlenja trebala bi se jamčiti minimalna razina predvidljivosti, kao što su unaprijed određeni referentni sati i dani. Oni bi također trebali moći bez posljedica odbiti raditi izvan unaprijed određenih sati ili dobiti naknadu ako im posao nije otkazan na vrijeme.
Poslodavac ne bi smio braniti, kažnjavati ili sprječavati radnike da obavljaju poslove u drugim poduzećima ako to rade izvan radnog rasporeda koji su dogovorili s tim poslodavcem.
Razdoblja probnog rada ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci ili bi trebala biti razmjerna u odnosu na trajanje ugovora u slučaju zapošljavanja na određeno vrijeme. U ugovoru o produljenju ne bi se smio ponovno uvoditi probni rok.
Osim toga, poslodavac bi trebao osigurati besplatno obvezno osposobljavanje koje će se računati kao radno vrijeme. Takvo bi se osposobljavanje, ako je to moguće, trebalo organizirati u okviru radnog vremena.
Države članice moraju ova pravila uvesti u praksu u roku od tri godine.
Jedna od najvećih digitalna platforma na svijetu je Upwork koja ima 475.000 klijenata i 375.000 radnika u cijelome svijetu, a među njima su i Hrvati, od kojih su neki, prema podacima iz studenoga 2018., preko te platforme dosad zaradili približno 1.2 milijuna kuna.