Bruno Le Maire kazao je da će prijedlog iznijeti kolegama u eurozoni u četvrtak u Washingtonu na rubu sastanka skupine vodećih svjetskih gospodarstava G7.
"Ne možemo samo prekriženih ruku gledati kako svjetsko gospodarstvo značajno i zabrinjavajuće usporava", kazao je francuski ministar financija članovima parlamentarne komisije za financije.
Izgledi za svjetsko gospodarstvo naglo su pogoršani u proteklim mjesecima zbog trgovinskih napetosti i zabrinutosti zbog brexita, upozorio je jučer Međunarodni monetarni fond (MMF), snizivši procjene rasta po treći puta od prošlogodišnjeg listopada.
Rast usporava u najjačem europskom gospodarstvu, onom Njemačke, kao i u Italiji, dok se u Francuskoj pokazao nešto otpornim. MMF prognozira da će njemačko gospodarstvo ove godine porasti 0,8 posto a talijansko samo 0,1 posto. Francuskoj predviđaju rast aktivnosti za 1,3 posto.
"Mislim da je na ministrima financija i gospodarstva eurozone odgovornost da nešto poduzmu", naglasio je Le Maire.
Prema njegovim će riječima predloženi novi "ugovor" uključivati reforme u zemljama slabije konkurentnosti u zamjenu za veća javna ulaganja u zemljama s manjim proračunskim pritiscima, poput Njemačke, Finske i Nizozemske.
Francuska već dugo poziva na veća javna ulaganja u sjevernoj Europi, ali njezini pozivi uglavnom ostaju bez odjeka.
Današnji predsjednik Emmanuel svojedobno je kao ministar gospodarstva 2014. godine pozvao Njemačku da poveća ulaganja za 50 milijardi eura kako bi potaknula europsko gospodarstvo.
Le Maire je danas naglasio da mu cilj nije puko ponavljanje takvih poziva, dodajući ujedno da Francuska nastavlja s reformama svog gospodarskog modela.
“Solidarnost ipak zahtijeva njihova nužna javna ulaganja kako bi eurozoni u cjelini bilo bolje. Bude li svatko mislio samo na sebe, nema smisla biti u monetarnoj uniji”, poručio je francuski ministar financija.
Dodao je da se njegov plan također temelji na pojačanim nastojanjima da se eurozonu zaštiti od buduće krize, uključujući zajednički proračun kako bi se smanjile gospodarske razlike, dovršetak jamstvenog fonda za loše bankovne zajmove i bolju integraciju financijskih tržišta.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da bi koordinirani paket reformi i proračunskih poticaja u eurozoni mogao potaknuti rast za pola postotnog boda u sljedeće tri godine.