Postojeći zakon propisuje da mopedisti i motociklisti tijekom vožnje moraju imati zaštitnu kacigu koja je homogolirana i propisno pričvršćena na glavi, a u suprotnom im slijedi kazna od tisuću kuna i isključivanje takvog vozača ili putnika do daljnega iz prometa.
Darko Grac iz službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije naglašava kako bi svaki odgovoran mopedist i motociklist trebao imati i motociklističku jaknu, hlače, štitnike za laktove i koljena i drugu opremu koja ga može prilikom pada sačuvati od težeg ozljeđivanja.
Prošle godine poginulo je 59 mopedista i motociklista, odnosno njih devet više nego godinu ranije. Lani su također poginula 22 biciklista, jedan manje nego 2017.
Kritična dob, kad je riječ o moticiklistima je od 30 do 40 godine. Tako je svaki četvrti poginuli bio u toj dobi, kazao je Grac.
Po podacima koje je iznio, mopedisti i motociklist skrivili su više od polovice svih nesreća (51,7 posto), a kad se gleda broj nesreća s poginulim osobama skrivili su ih 66 posto, odnosno dvije trećine svih nesreća u kojima su sudjelovali. U tim nesrećama je poginulo 37 osoba.
Stalni sudski vještak Goran Husinec, koji dvadesetak godina analizira prometne nesreće rekao je da su prometne nesreće neizbježne koliko god ljudi pazili.
"Kažemo da se motoristi dijele na dvije skupine, oni koji su pali i one koje će pasti, što govori samo po sebi da je vožnja na dva kotača opasna i da moramo svi biti svjesni rizika”.
Husinec kaže kako je primijetio da je jedini spas kojim se mogu barem malo ublažiti posljedice taj da motociklist ima dobru zaštitnu opremu.
Problem je što je zaštitna oprema skupa pa ljudi kupuju kacige loše kvalitete, sa slabim vizirima, jakne bez zaštite.
Husinec napominje da oprema napreduje iz dana u dan, jakne imaju zaštitu za kralježnicu i laktove, dok je čizma važna jer sprječava pucanje zglobova.
Prometni stručnjak Željko Marušić, zalaže se također za ukidanje PDV-a na zaštitnu opremu, a drži da bi se to moglo povezati s kulturom vožnje pa da se vozačima bez prekršaja u prošloj godini vrati taj iznos PDV-a.
"Zamislite koliko je liječenje jedne mlade osobe šteta za društvo, zato je višestruko bolje uložiti u zaštitnu opremu, a savjetujemo da se za motociklie snažnije od 50 kilovata propiše da se uz kacigu koristi kompletna zaštitna oprema”, rekao je.
Upozorio je da se od 2017. do 2018. broj poginulih na vozilima s dva kotača povećao sa 69 na 78, a njihov udio u ukupno poginulima u cestovnom prometu s 20,8 na 24,6 posto.
Dakle, svaki četvrti poginuli u cestovnom prometu stradao je na dva kotača, premda je njihov udio, računajući ukupno prevezene osobe i prijeđene kilometre, tek oko jedan posto.
Iz toga statistički proizlazi da je vožnja na dva kotača (na biciklu, mopedu ili motociklu) ne 25 posto, nego 25 puta pogibeljnija nego na četiri kotača.
Marušić kaže da motociklisti u pravilu svaki dan krše prometne propise i voze prebrzo a uz to često i objesno. To je pitanje i prometne kulture, a kod mladih vozača temperamenta, hormona i dokazivanja.
Roditeljima stoga savjetuje da ni u kojem slučaju, primjerice kao dar za maturu, djeci kupuju skuter jer je to često kao prva rata ta pogreb. Bolje pričekati ako osoba želi kupiti motocikl da ga sama zaradi, kaže Marušić.
Nadležne je pozvao da se uvede obveza korištenja kompletne opreme, a ne samo kaciga.
Po njegovom zapažanju u Hrvatskoj postoji još jedan problem a to su zaštitne ograde koje nisu prilagođene motociklistima.
Imali smo nedavno slučaj pogiblje policajaca koji bi, da su zaštitne ograde bile niže, vjerojatno preživio s lakšim ozljedama.
Kad motociklist s dobrom opremom klizi po asfaltu i ako ima sreću da ga ne pogodi drugo vozilo on će praktično proći ili bez ozljeda ili s malim ozljedama, ali ako tijelo sklizne ispod ograde tada ga masakrira vertikalni noseći stup, upozorava Marušić.
Drži kako je potrebno spustiti zaštitne ograde na razinu da se tijelo ispod ne može podvući.