Projekti umjetne inteligencije trebali bi biti pod nadzorom ljudi i trebali bi biti transparentni, imati sigurne i pouzdane algoritme i podijegati pravilima zaštite privatnosti i podataka, navodi EK među ostalim preporukama.
Ta se načela mogu ostvariti na temelju strategije za umjetnu inteligenciju iz travnja 2018. godine, koja između ostalog predviđa povećanje javnih i privatnih ulaganja u tu tehnologiju do najmanje 20 milijardi eura godišnje u sljedećih deset godina.
Europska inicijativa sastavni je dio globalne rasprave o tome trebaju li tvrtke nadrediti etička pitanja poslovnim interesima i kada, te koliko strogi mogu biti regulatori u odnosu prema novim projektima kako ne bi ugrozili inovacije.
"Etička dimenzija umjetne inteligencije nije luksuz niti puki dodatak. Naše društvo može u potpunosti iskoristiti potencijal tehnologije samo ako u nju ima povjerenja", izjavio je u priopćenju potpredsjednik EK za digitalnu ekonomiju i društvo Andrus Ansip.
Umjetna inteligencija može koristiti širokom spektru sektora, kao što su zdravstvo, potrošnja energije, sigurnost automobila, poljoprivreda, klimatske promjene i upravljanje financijskim rizicima.
Također može pomoći u otkrivanju prijevara i prijetnji kibernetičkoj sigurnosti i omogućiti sigurnosnim agencijama učinkovitiju borbu protiv kriminala.
Paralelno umjetna inteligencija donosi nove izazove za budućnost rada i otvara brojna pravna i etička pitanja.
Prošle godine je Europska komisija angažirala 52 stručnjaka iz akademske zajednice, industrijskih udruženja i kompanija, uključujući Google, SAP, Santander i Bayer, kako bi pomogli pri izradi nacrta načela.
Kompanije i organizacije mogu se prijaviti za pilot fazu koja će biti pokrenuta u lipnju kako bi se utvrdila njihova primjenjivost u praksi. Nakon toga će stručnjaci analizirati rezultate a Komisija odlučiti o sljedećim potezima.