Koliko kasnije? Znanstvenici kažu da se rak kod ženske populacije dijagnosticira prosječno dvije i pol godine kasnije nego kod muškaraca, a dijabetes četiri i pol godine kasnije nego u muškoj populaciji.
Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu, a rezultate su objavili u časopisu Nature Communications.
Za potrebe studije pregledali su zdravstvene kartone gotovo 7 milijuna muškaraca i žena, korisnika danskoga zdravstvenog sustava u razdoblju od 21 godine te ustanovili da se u ženskoj populaciji kasnije otkrije više od 700 bolesti nego u muškoj. Izuzetak je osteoporoza.
"Ovakvi su nas rezultati jako iznenadili, jer muškarci češće odgađaju posjet liječniku nego žene", rekao je Brunak.
"Iz ovih podataka zaključujemo da bi se o tim razlikama trebalo povesti računa na nacionalnoj razini. Mislim da se više ne možemo oslanjati na onu - jedan model za sve", smatra dr. Soeren Brunak, profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu i znanstvenik u Centru za istraživanje proteina fondacije Novo Nordisk te voditelj studije. Kaže kako ni on ni njegovi kolege nisu uspjeli otkriti uzroke takvih razlika.
"Studija ne daje sveobuhvatno pojašnjenje o tomu zašto takve razlike postoje. Ne znamo jesu li neke dijagnoze uzrokovane genetikom, okolinom, mogućim predrasudama u zdravstvenom sustavu ili kombinacijom svega navedenoga", kazao je za portal Healthline, dodavši da on i kolege upravo to istražuju te je otkrio da im je sljedeći korak suradnja na ovom problemu s kolegama iz Finske.
Nedostatak studije koju su proveli dr. Brunak i kolege je u tomu što nije provedena s namjerom da se pojasne uzroci razlika, a još jedno njezino ograničenje je u tomu što su znanstvenici proučavali samo dijagnoze hospitaliziranih pacijenata.
"Oduševljena sam ovom studijom, koja općenito potvrđuje sve ono što predajem na svojem stanfordskom kolegiju o razlici u fiziologiji i bolestima među spolovima", rekla je Marcia Stefanick, ravnateljica Odjela za žensko zdravlje i razlike među spolovima Medicinskog centra sveučilišta Stanford.
"Kada muškarci obole od bolesti koje većina zdravstvenih djelatnika smatra "ženskim bolestima", dijagnosticiraju ih u kasnijim, težim fazama i obratno", kazala je za Reuters Health dr. Stefanick, koja nije sudjelovala u studiji.
Primjerice, ženama se kasnije dijagnosticiraju bolesti srca, ne samo zato što se one još uvijek u velikoj mjeri smatraju "muškim bolestima", već i zato što su naši dijagnostički testovi više prilagođeni muškome spolu.
"Sve medicinske škole i medicinski fakulteti trebali bi inzistirati na postojanju biološki uvjetovanih razlika među spolovima, kao i predrasuda o spolovima da bi zdravstveni djelatnici postali svjesni svojih podsvjesnih predrasuda", smatra dr. Stefanick.