Deset dana prije predviđenog izlaska vlada potpuna neizvjesnost hoće li do brexita doći bez sporazuma, hoće li Velika Britanija tražiti odgodu i, ako hoće, na koliko razdoblje.
Stoga u Europskoj uniji, koja stalno ističe da želi uređen brexit bez naglih lomova, donose mjere za svaki slučaj kako bi se ublažile posljedice eventualnog izlaska bez sporazuma. Riječ je o mjerama koje se među ostalim odnose na socijalnu sigurnost, promet ili ribarstvo.
"Te su mjere privremene, ograničenog dosega, koje je EU usvojila jednostrano. One ni na koji način ne mogu osigurati sve koristi od punog članstva u EU-u ili imati isti učinak kao odredbe o prijelaznom razdoblju, koje su dio sporazuma o razdruživanju. U nekim područjima, te su mjere uvjetovane reciprocročim mjerama s britanske strane", navodi Vijeće.
Izlazak Velike Britanije dominirat će dvodnevnim sastankom na vrhu EU-a, koji počinje u četvrtak u Bruxellesu.
Plan britanske premijerke Therese May da do početka summita i treći put stavi na glasovanje sporazum koji je ispregovorala s EU-om i koji je dosad dva puta odbačen u parlamentu, doveden je u pitanje kada je predsjednik Donjeg dom John Bercow u ponedjeljak rekao da nije moguće staviti sporazum ponovno na glasovanje ako nije došlo do bitne promjene u njegovu sadržaju.
May je nakon trećeg glasovanja planirala doći na summit EU-a sa zahtjevom da se odgodi izlazak iz EU-a. U slučaju kada bi taj sporazum dobio zeleno svjetlo u trećem glasovanju, a sada nije izvjesno da će do uopće njega i doći, ona bi zatražila tehničko produljenje do 30. lipnja kako bi se dobilo vrijeme za usvajanje potrebnog zakonodavstva za provedbu sporazuma. Ako pak sporazum opet bude odbijen tražila bi odgodu na dulje razdoblje.
U Europskoj uniji ističu da nema nikakvih izgleda za ponovno otvaranje pregovora o sporazumu i očekuju da premijerka May dođe u Bruxelles s jasnim planom što želi.
Nekoliko ministara za europske poslove, koji su se okupili na Vijeću za opće poslova, istaknulo je da se Velika Britanija konačno mora izjasniti što doista želi jer nije dovoljno izglasati u parlamentu da se ne želi izlazak bez sporazuma.
Isključivanje izlaska bez sporazuma može značiti samo ili da će već dvaput odbačeni sporazum o razdruživanju biti ipak prihvaćen, što je vrlo malo vjerojatno, ili odgodu izlaska.
Za svaku odgodu potrebna je suglasnost svih 27 zemalja članica, a iz EU stalno ističu da mora postojati dobro obrazložen razlog zašto i u koje svrhe se traži odgoda da bi mogla biti odobrena.
"Naše strpljenje u Europskoj uniji prolazi kroz veliku kušnju. Dragi prijatelji u Londonu, izjasnite se, vrijeme istječe. Očekujem jasan i detaljan prijedlog s obrazloženjem zašto je odgoda potrebna", rekao je njemački ministar za europske poslove Michael Roth.
Stvar dodatno komplicira činjenica da se približavaju izbori za Europski parlament. Odgoda izlaska do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta početkom srpnja ne bi trebala predstavljati problem, ali je pitanje što se može u tri dodatna mjeseca postići ako Velika Britanija ne promijeni smjer po pitanju izlaska.
S druge strane, dulja odgoda povlači za sobom da se u Velikoj Britaniji moraju održati europski izbori, što je teško zamislivo u zemlji koja je prije tri godine izglasla da želi izići iz EU-a.
U Europskoj uniji ne žele scenarij u kojem bi Velika Britanija bila jednom nogom van, a istodobno sudjelovala u pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu i izboru novih čelnika europskih institucija.
Ako se nešto ne učini do 29. ožujka, Velika Britanija bi u noći s 29. na 30. ožujka postala treća država, a nitko ne želi neuredan izlazak. Teoretski je moguće evenutalni britanski zahtjev za odgodom razmatrati i sat vremena prije predviđenog izlaska.