“Hrvatska će za manje od godinu dana prvi put predsjedati Vijećem Europske unije, a proširenje će biti jedno od naša četiri prioriteta, uz gospodarski rast i zapošljavanje, povezanost i sigurnost”, najavio je Jandroković, koji sudjeluje na konferenciji predsjednika parlamenta zemalja Jadransko-jonske inicijative koja se održava u Budvi.
Jadransko-jonska inicijativa osnovana je 2000. godine u Anconi i okuplja 9 zemalja. Uz Hrvatsku, tu su Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka i Crna Gora koja trenutno predsjeda toj inicijativi. Ona predstavlja forum za razmjenu političkih mišljenja, a istovremeno i forum za ostvarivanje multilateralne suradnje u više područja poput prometa, pomorstva, turizma, obrazovanja, zaštite životne sredine i kulturnog nasljeđa te borbe protiv svih oblika organiziranog kriminala.
“Hrvatska je tu posebno zainteresirana za suradnju na jadranskom području. Nama je Jadran veliki resurs i njegovi turistički potencijali spadaju u prvorazredne nacionalne prioritete, tako da ćemo kroz ovaj forum i bilateralne sastanke koje sam imao istaknuti važnost zajedničke suradnje”, kazao je predsjednik Sabora hrvatskim novinarima u Budvi.
Jandroković je u izlaganju istaknuo da je Hrvatska od same uspostave Jadransko-jonske inicijative prepoznala mogućnosti koje ona nudi na ovom prostoru, “ne samo kao forum za politički dijalog već i kao okvir multilateralne suradnje koji može afirmirati njenu jadransku dimenziju”. Jedan od preduvjeta za našu snažniju suradnju u ovoj regiji je prije svega prometno povezivanje i završetak projekta izgradnje jadransko-jonskog autoputa, naglasio je.
Govoreći o glavnoj temi konferencije, o održivom turizmu, Jandroković je istaknuo da dva potencijala ove makroregije, bogata prirodna i povijesno-kulturna baština, daju brojne prednosti za razvoj turizma. Ono što svim zemljama ovog područja treba biti zajedničko jest da osiguraju njegov održiv, odgovoran i uravnotežen razvoj optimalnim korištenjem okolišnih resursa, uz snažniju zaštitu prirodne baštine i bioraznolikosti, kazao je Jandroković.
Na marginama konferencije Jandroković se sreo s predsjednikom albanskog parlamenta Gramozom Ruçijem. Predsjednik Sabora istaknuo je potporu europskoj perspektivi Albanije i reformskim naporima radi otvaranja pregovora o članstvu u EU, naglasivši spremnost Hrvatske da nastavi pružati stručnu i tehničku pomoć, posebice kad je riječ o parlamentarnoj suradnji, pa je s tim u vezi pozvao u posjet predsjednika albanskog parlamenta. Sugovornici su se složili da je Jadransko-jonska inicijativa dobar okvir za suradnju u Jadransko-jonskoj regiji. U razgovoru je bilo riječi i o problemu smeća koje iz Albanije stiže u hrvatski dio Jadrana.
“Albanija je nama važna s obzirom da dijelimo prostor Jadrana i da imamo određeni problem sa smećem koje dolazi iz Albanije, a upravo ovaj forum Jadransko-jonske inicijative prilika je da razgovaramo o zaštiti okoliša u Jadranu, jer Jadran kao važan resurs koji osigurava i turistički razvoj neće biti takav ako ga ekološki ne budemo pazili”, kazao je Jandroković.
Otvarajući forum u Budvi crnogorski premijer Duško Marković istaknuo je da Crna Gora smatra kako je dijalog neophodan preduvjet snaženja partnerstva, kako bi nebrojeni potencijali mogli biti valorizirani u različitim područjima, prije svega turizmu, kulturi, održivom ribarstvu, čistoj energiji.
“Ipak, smatramo da je ekonomska i iskustvena razmjena i dalje u kašnjenju u odnosu na razinu političkih odnosa koje smo dostigli. Upravo u tom segmentu bio bih sklon potaknuti članove parlamenata Jadransko-jonske inicijative da kroz angažman odbora i direktne kontakte nastave ostvarivati nove koridore suradnje u našoj regiji“, rekao je crnogorski premijer.
Domaćin skupa u Budvi, predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović u uvodnom obraćanju rekao je kako je Crna Gora posebno zainteresirana za još intenzivnije sudjelovanje u Jadransko-jonskoj inicijativi, imajući u vidu dosadašnja pozitivna iskustva i potencijale regionalne suradnje, kao i podršku Europske unije.
“Jadransko-jonska inicijativa, u njenoj parlamentarnoj i svim drugim dimenzijama, značajan je okvir suradnje naših devet država. Kroz realizaciju mnogobrojnih projekata dat je doprinos zaštiti identiteta mediteranskog prostora i svaki od aspekata suradnje važan je na svoj način, od prometne i energetske povezanosti, zaštite životne sredine, pomorske suradnje, kulture pa sve do turizma”, istaknuo je Brajović.