To je među ostalim istaknuto na prvoj regionalnoj konferenciji o kineskome turističkom tržištu, koju su, uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma, organizirali zagrebačka konzultantska tvrtka ProConcept i singapurska marketinška agencija IPPWorld, okupivši domaće i regionalne turističke agencije te druge profesionalce koji već rade ili žele raditi s kineskim tržištem.
"U Hrvatskoj je vrlo česta pogrešna percepcija kineskoga turističkog tržišta i kao da se još ne shvaća dovoljno da su Kinezi u svijetu 'izbili' na prvo mjesto po potrošnji svojih turista. Oni nisu turisti koji se samo 'prošetavaju' po više gradova i zemalja u kratkom vremenu niti oni koji traže niske cijene i malo troše, čak suprotno - lani su u svijetu ostavili oko 300 milijarda eura i ta brojka raste svake godine jer im se i standard povećava, kao što se povećava i broj Kineza koji imaju putovnicu i žele putovati", istaknula je direktorica ProConcepta Andreja Gazdek.
Po podatcima koje je iznijela, u 2018. 'samo' je oko šest posto Kineza imalo putovnicu, što znači njih oko 80 milijuna, a očekuje se da će 2020. putovnicu imati njih 200 milijuna. U 36 zemalja svijeta Kinezi mogu ići bez viza, među ostalim u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a u 44 zemlje viza im se izdaje na ulazu u zemlju.
"Hrvatska nije među tim zemljama, vize su potrebne i to dosta koči turistički posjet iz Kine", rekla je Gazdek, koja nevjerojatnim ocjenjuje podatak koji se čuo - da se samo jedna osoba u hrvatskome veleposlanstvu u Kini bavi vizama.
"To sve traje jako dugo. Zar se ondje ne može zaposliti još ljudi pa da se izdavanje viza ubrza?" upitala je Gazdek.
Dodala je kako u regiji jugoistočne Europe Kinezi više dolaze u Srbiju, BiH, Crnu Goru i još neke zemlje nego u Hrvatsku, ponajviše zato što su te zemlje uvele izravne zrakoplovne linije. Graz u Austriji, primjerice, ima takvu vezu, rekla je Gazdek i upitala zašto je ne bi mogao imati i Zagreb.
Unatoč tome, smatra da bi Hrvatska s petog mjesta u regiji po posjetu Kineza ove godine mogla doći na prvo mjesto, i to zbog jačanja gospodarskih odnosa te zato što zadnjih desetak godina Kinezi sve više putuju.
U 2011. iz Kine je primjerice u svijetu bilo 11 milijuna putovanja, a u 2018. već više od 160 milijuna. Polovica tih putovanja je u Hong Kong, Macao i Taiwan, a ostalo u svijet, pri čemu najviše u Europu, u čemu i Hrvatska treba 'loviti' svoju priliku, a tu će priliku, rekla je Gazdek, teže uloviti ako nastavi s praksom da nema ili tek sporadično ima kineskog jezika u brošurama, vodičima, jelovnicima i drugoj ponudi.
I konzultant i turistički agent Ivan Pukšar smatra da Hrvatska treba pojačati vidljivost i promociju na tom tržištu, a Joanne Chan iz IPPWorlda da je vrlo važno promovirati se na kineskim društvenim mrežama, poput WeChat, Weibo i Baidu, koji su kineski ekvivalenti Facebooka, Instangrama i sl., kojima se u Kini slabo ili nikako ne koriste.
Chan smatra da bi svi ponuditelji turističkih usluga u Hrvatskoj trebali zauzeti proaktivnije stajalište prema kineskim turistima, a dobro bi došle i mobilne aplikacije na kineskom jeziku.
Siniša Malus iz poslovne udruge Kine i jugoistočne Europe CSEBA smatra da Hrvatska može očekivati znatan porast dolazaka kineskih turista već ove godine, ali i idućih godina, čemu pridonosi i novi zamah prijateljskih i diplomatskih veza dviju zemalja.
"Turistička i ukupna gospodarska suradnja s kineskim tržištem također raste, čemu pridonosi i otvorenje ureda HTZ-a i HGK u Šangaju, a sve se još pojačava dolaskom kineskih investitora, ne samo zbog Pelješkog mosta, nego i drugih projekata, poput gradnje hotela u Krapinskim Toplicama te u Zadru, gdje su zainteresirani i za zračnu i za morsku luku", rekao je Malus, koji smatra da će mnogo koristi donijeti i Summit 16+1 u travnju u Dubrovniku, na koji namjeravaju doći i predstavnici mnogih velikih kineskih kompanija.