Istraživanje je provedeno na 186 ispitanika na rukovodećim pozicijama u tvrtkama od kojih je 117 žena, tijekom zadnje tri mjeseca 2018. godine.
„Nismo baš u ovih pet godina doživjeli nekakav kopernikanski obrat. Nije se tu nešto jako promijenilo”, izjavila je partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja i voditeljica SheXO kluba Helena Schmidt, uspoređujući rezultate s prethodnim istraživanjem iz 2013. godine.
Istraživanje je pokazalo da broj žena na upravljačkim pozicijama raste sporo, ali sigurno. Trenutno je u upravama hrvatskih državnih kompanija 5,3 posto žena, dok u onima izlistanim na Zagrebačkoj burzi raste, no i dalje je niži od 19 posto.
„Ispitanici smatraju da su žene uspješnije u upravljanju ljudskim resursima te da više rade na osobnom razvoju”, istaknula je Schmidt, no dodala kako se kao najveća razlika pokazala po pitanju profesionalnog napredovanja.
Ispitanici naime smatraju da još uvijek postoje barijere koje onemogućuju ženama profesionalno napredovanje – gotovo 78 posto anketiranih smatra da muškarci postižu puno bolje rezultate u profesionalnom napredovanju, dok samo 17 posto smatra da su šanse za napredovanjem jednake za muškarce i žene.
Na pitanje koja su obilježja muškaraca i žena na izvršnim pozicijama, od 11 ponuđenih za sedam osobina su ispitanici rekli da su podjednaka karakteristika oba spola. Međutim, 81,2 posto ispitanika smatra da žene imaju sposobnost istovremenog obavljanja više zadataka, 53,7 posto smatra da su žene angažiranije, a 53 posto smatra da su iskrenije.
Oko 88 posto ispitanika ne slaže se da odgajanje djece, uloga majke i direktorska pozicija nije moguća kombinacija, dok se 36 posto slaže s tim da se ženu obično smatra podređenim članom uprave. Također, 32,8 posto ispitanika smatra da ženama treba više ohrabrenja da preuzmu pozicije člana uprave za razliku od muškaraca.
U istraživanju je ponuđeno devet konkretnih mjera kojima bi se mogao povećati broj žena na upravljačkim pozicijama. Gotovo 61 posto ispitanika smatra da se ženama trebaju omogućiti fleksibilni radni uvjeti, dok nešto manje od 60 posto zalaže za sisteme vrednovanja zaposlenih koji neutraliziraju roditeljske dopuste.
Gotovo 58 posto sudionika smatra da su za povećanje broja žena na upravljačkim pozicijama potrebni programi koji balansiraju posao i obiteljski život, dok 51 posto anketiranih smatra da je potreban mentorski rad iskusnih članova uprave s talentima tvrtki.
Kao najveće zapreke u napredovanju u poslovnom svijetu 50 posto ispitanika smatra da se za to može okriviti nezainteresiranost nadređenih za promjenu, a nešto manje, odnosno 41,4 posto smatra da je najveća zapreka davanje prilika podobnima za što je Schmidt rekla da je to ipak „možda rezultat okružja i ukupne klime u društvu”.