"Kada gledamo ukupnu situaciju u Hrvatskoj, možemo reći da smo u zapošljavanju žena i u razlici u plaćama bolji od prosjeka EU. Takozvani gender pay gap, odnosno razlika u plaćama žena i muškaraca, u prosjeku EU je oko 16 ili 17 posto, dok je u Hrvatskoj između 8 i 10 posto", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić na konferenciji "Ravnopravnost je bolja za sve" koju su organizirali IKEA i hrvatski ured Europskog parlamenta.
Ministarstvu na raspolaganju stoji 14 milijardi kuna iz Europskog socijalnog fonda, a najveći projekt koji Ministarstvo ima upravo je program za zapošljavanje žena. Do sada su u sklopu programa "Zaželi" zaposlili šest tisuća žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, dok ulažu i značajna sredstva u podupiranje direktive o usklađivanju privatnog i poslovnog života.
Veleposlanica Švedske Diana Helen Madunic istaknula je kako je švedska Vlada, zajedno sa švedskim tvrtkama, razvila politiku promicanja održivog poslovanja i rodne ravnopravnosti unutar poduzeća koja se, između ostalog, odnosi na uravnoteženost upravnih odbora i roditeljskih dopusta za žene i muškarce.
"Vjerujemo da su održivost i rodna ravnopravnost ključni za uspješno poslovanje. Žene čine 50 posto populacije u svijetu pa ih moramo angažirati i koristiti njihove resurse i sposobnosti za stvaranje uspješnog poslovanja za budućnost", ustvrdila je Madunic.
Ljubičić: Najčešća diskriminacija žena je temeljem dobi i majčinstva
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako je pitanje rodne diskriminacije najčešće zastupljeno u pritužbama koje Ured zaprima te da se za to pritužuje se više od dvije trećine žena.
"Prepreke koje se pojavljuju prvenstveno su vezane za tržište rada, odnosno 45 do 60 posto pritužbi, ovisno o godini. Najčešće prepreke koje se susreću na tržištu rada je diskriminacija žena temeljem dobi i majčinstva", naglasila je.
Dok je istraživanje o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu, koje je provela Ikea u suradnji s agencijom Ipsos u listopadu i studenom 2018., pokazalo da je jedna petina žena u Hrvatskoj, odnosno dvadeset posto, osobno iskusilo diskriminaciju na radnom mjestu, Ljubičić procjenjuje da je broj žena još i veći jer mnoge žene trpe diskriminaciju, ne vjeruju institucijama, ne prepoznaju sve vidove diskriminacije ili se boje gubitka radnog mjesta.
Istraživanje je također pokazalo da je više od 60 posto muškaraca svjesno da imaju povlašteniji status na radnom mjestu u odnosu na žene, a toga je svjesno i gotovo 90 posto žena.
Najveći broj ispitanika istaknuo je kako su dva najveća problema neravnopravnosti na radnom mjestu povezana s roditeljstvom. Njih 71 posto smatra da je gubitak posla nakon porodiljnog dopusta ono s čime se žene susreću, a 65 posto vidi da je problem u nerazumijevanju poslodavca za uzimanje bolovanja zbog bolesti djeteta.
Nadalje, 50 posto ispitanika smatra da su seksualno uznemiravanje, manja mogućnost napredovanja te niže plaće za isti posao ostala tri problema koja slijede.
Gotovo 40 posto ispitanika smatra da bi država s dodatnim zakonima trebala doprinijeti u rješavanju ili smanjenju problema neravnopravnosti žena, 27 posto smatra da bi to trebali učiniti poslodavci promjenom internih pravila, a 16 posto smatra da je to uloga obrazovnog sustava kroz edukaciju djece.
Tri žene su profesionalne vatrogaskinje
Arhitektica i prva hrvatska profesionalna vatrogaskinja Jasmina Kadija kazala je kako je devet godina pokušavala ući u profesiju u kojoj prevladavaju muškarci, iako je godinama bila zapovjednica dobrovoljnog vatrogasnog društva u Zagrebu, dok su uz nju danas još dvije vatrogaskinje, jedna u Sisku, a druga u Zaprešiću.
"Prvenstveno, cijeli problem diskriminacije kreće od doma. Nije bitno je li riječ o mom poslu ili nekom drugom, bitan je cjelokupni problem jer i dalje živimo u svijetu gdje muškarci vladaju. Treba razbiti stereotipe da su muškarci za jedno, a žene za drugo", zaključila je Kadija.