"Hrvatska ima na raspolaganju do 2020. godine 2,4 milijarde eura za ruralni razvoj, a to su sredstva namijenjena za unaprjeđenje poslovanja gospodarstva, za izradu infrastrukture i nabavu mehanizacije", poručila je Petir te državnim vlastima zamjerila da su te novce dosad koristile "usporenim tempom".
RH za te novce ima vremena još samo godinu dana
Iznijela je podatke iz izvješća Europske komisije iz lipnja prošle godine, po kojima je RH povukla svega 24,5 posto iz te financijske omotnice, a na raspolaganju ima tek još godinu dana.
"Zadnji podaci govore da smo prešli 31 posto, to je puno premalo. Stoga pozivam sve mjerodavne službe da se uozbilje i pomognu našim poljoprivrednicima da ta sredstava dođu u ruke poljoprivrednika, dakle onima koji doista čuvaju hrvatski prostor i proizvode hranu", istaknula je Petir.
Ona će biti pokroviteljica Međunarodne manifestacije maslinara i uljara "Noćnjak 2019.", koja će se u svojoj 21-godišnjoj povijesti po prvi put održati izvan Hrvatske, to jest u Neumu (BiH) od 21. do 24. ožujka ove godine. Glavna tema rasprave bit će obnavljanje maslinika stradalih u prošlogodišnjim požarima ili smrzavanjima.
Pobjednika "Noćnjaka" odvest ću u Bruxelles da predstavi svoje maslinovo ulje
"Pobjednika Noćnjaka 2019. odvest ću u Bruxelles kako bi svoje maslinovo ulje predstavio europskim institucijama i razgovarao o problemima s kojim se suočava hrvatsko maslinarstvo ali i pohvalio s onim što dobro radimo", najavila je Petir i pozvala građane da više konzumiraju to ulje, jer smo u tom smislu vrlo nisko na europskoj ljestvici.
"Godišnje se u Hrvatskoj po jednoj osobi troši samo jedna i pol do dvije litre maslinovog ulja, dok primjerice u Grčkoj jedna osoba godišnje troši 20 litara takvog ulja", naglasila je. Napomenula je kako najnovija istraživanja pokazuju da su hrvatska maslinova ulja ekstra kvalitete te osvajaju brojna odličja na natjecanjima diljem svijeta.
Petir ne očekuje "nikakve rezove ni turbulencije" u potpori maslinarstvu, sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine, o kojoj se sada vode rasprave. "Nalazimo se u procesu reforme zajedničke poljoprivredne politike, u kojem su zastupnici podnijeli 7000 amandmana, što znači kako ne postoji suglasje oko tih reformi", rekla je.
"Europska komisija je predložila da to treba ograničiti, a ja također smatram kako trebamo ići u tom smjeru jer smo do sada bili svjedoci da su najveći korisnici potpora bila velika gospodarstva - oni su 'pojeli' gotovo 75 posto proračun za izravna plaćanja. Mi želimo usmjeriti potporu prema malim i srednjim gospodarstvima, i trenutačni je prijedlog da jedno gospodarstvo neće moći dobiti više od 100 tisuća eura izravnih plaćanja godišnje", poručila je.