Pokazala je to uz ostalo nova analiza hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Colliers International za 2018., s prognozama za 2019., koju su konzultanti te tvrtke u četvrtak predstavili na susretu s novinarima.
Direktorica Colliersa Vedrana Likan naglasila je da se ove godine osim u turizam i urede, nove investicije očekuju i u trenutno najslabije razvijenom sektoru komercijalnih nekretnina, na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina.
Oko uredskih prostora iznosi podatak da je i u 2018. najveća potražnja bila za uredima A klase te za onima većim od 500 četvornih metara, dok su primjerice prosječne cijene zakupa tih prostora bile od 12 do 13 eura po metru četvornom mjesečno (bez PDV-a).
Turizam i dalje predvodnik, 'nasušni' nedostatak 'greenfileda'
Ukupnim rezultatima na tom tržištu najviše je lani, kao i zadnjih nekoliko godina, pridonio turizam odnosno hoteli te trgovački centri-maloprodaja, koji imaju i najveće udjele u ukupnim transakcijama, od 42 i 47 posto. To u iznosima znači 336 milijuna eura za hotelsko tržište te 378 milijuna eura za maloprodaju.
"Veliki volumen investicija prošle godine rezultat je pronalaska velikih kvalitetnih portfelja na tržištu, a i Hrvatska se u ekonomskom smislu pomalo stabilizira te su prinosi postali vrlo atraktivni za investitore", objasnila je Likan, dodajući da i dalje nedostaje 'greenfield' investicija. One se ne očekuju ni ove godine, a ako će ih i biti, najprije će ih biti u logistici i uredskim prostorima.
Za 'greenfield' investicije kaže da Hrvatskoj 'nasušno' nedostaju te da i o tome ovisi percepcija zemlje kao investicijske destinacije, a predviđa da će uredski prostori i zgrade ove godine po udjelu nadmašiti maloprodaju (trgovačke centre i sl.).
Poručuje i da cijela međunarodna investicijska zajednica na Hrvatsku sada gleda tako da za ulazak na njezino tržište želi snažnog lokalnog partnera, bez obzira je li riječ o javno-privatnom partnerstvu, s državom ili pak privatnim partnerom, primjerice vlasnikom zemljišta ili sl.
"Hrvatska se unatoč pomaku ekonomskih trendova u međunarodnim investicijskim krugovima još označava rizičnim tržištem za ulaganja, pogotovo u greenfield, s još uvijek kompliciranim administrativnim i birokratskim sustavom i zato im je važan jaki lokalni partner da bi uopće došli tu", kaže Likan.
Rast investicija iz Kine i srednjeg Istoka
Što se tiče investicijskog kapitala koji je lani najviše ulazio na hrvatsko tržište, najvećim je dijelom bio iz Južne Afrike, 39,7 posto u ukupnom volumenu. Posebno zanimljivim smatra podatak od 39,6 posto hrvatskog kapitala odnosno transakcije koje su realizirane na razini domaćeg tržišta i postojećih domaćih 'igrača'.
"U 2019. očekujemo da se južnoafrički kapital 'lagano umiri', jer je nakon Hrvatske i Srbije te općenito jugoistočne Europe već lani krenuo snažno prema centralnoj Europi, pogotovo Rumunjskoj, potom Poljskoj i Mađarskoj i svuda gdje su našli prilike za povoljne i velike investicije. S druge strane, s projektom Pelješkog mosta došao je investitor iz Kine, što je i svojevrsni presedan na hrvatskom tržištu, mada su oni već prisutni u zemljama oko nas, u BiH, Srbiji i dalje", smatra Likan.
Tome dodaje da je to važno i s aspekta EU-a te jačanja suradnje Hrvatske i Kine kao i Kine i EU, a gradnjom tog mosta otvara se put i za druge kineske investicije u Hrvatskoj.
"Već imamo nekoliko igrača koji su zakoračili na nekretninsko tržište, očekujemo kineski kapital i u infrastrukturu tj. željeznicu, a o puno toga će biti riječi i na predstojećem summitu 16+1 u travnju. Osim Kine, očekuje se i više kapitala iz zemalja srednjeg i dalekog Istoka, što ne znači da neće biti i investicija iz SAD-a i Europe, ali to će ovisiti i o gospodarskim kretanjima u tim zemljama", zaključuje Likan.