Reformom Frontexa, koji postaje Europska granična i obalna straža, želi se osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a i brza reakcija na krizne situacije.
Dogovor Vijeća EU-a, predstavlja usuglašenu poziciju zemalja članica, koji će poslužiti kao podloga za pregovore s Europskim parlamentom. Tek kada se usuglase pozicije dvaju suzakonodavaca Vijeća i Parlamenta, dogovor ide u konačno usvajanje.
Stalni sastav činit će članovi Frontexa i djelatnici nacionalnih graničnih službi koji će bi stavljeni na raspolaganje agenciji na kraći ili dulji rok. Pripadnici granične agencije moći će se raspoređivati počevši od 1. siječnja 2021.
"Primarna odgovornost za upravljanje granicama ostaje na zemljama članicama, a agencija i njezini pripadnici pružat će tehničku i operativnu pomoć pod uvjetom da se s tim suglase zemlje članice", kaže se u priopćenju Vijeća.
Komisija je u rujnu prošle godine predložila znatno jačanje Frontexa kako bi ta granična agencija postala prava Europska obalna i granična straža. Predloženo je povećenje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih tisuću i pol na 10 tisuća pripadnika već do 2020.
Pripadnici Europske granične i obalne straže mogli bi, po prijedlogu Komisije, provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti provjeru identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici, kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Dio zemalja članica ima rezerve prema prijedlogu Komisije jer smatraju da nadzor granica spada u pitaje suverenosti država.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u više je navrata kritizirao pristup pojednih država, koje su za vrijeme akutne migrantske krize tražile od Komisije da predloži snažne mjere, a kada je prijedlog stigao na stol onda ga nisu spremne podržati.
Zemlje članice su u prosincu postile djelomičan dogovor uključuje da Europska granična i obalna straža, ojačana nasljednica europske agencije za granice Frontex, može pružati tehničku i operativnu pomoć državama članicama u vraćanju nezakonitih migranata i pomagati im u identifikaciji državljana trećih država.
Granična i obalna straža, koja sada može djelovati samo u državama koje su susjedi EU-a, moći će djelovati i u trećim državama ako one na to pristanu. Za to bi EU trebala postići sporazume s trećim državama koji bi im omogućili da rasporede svoje ekipe za upravljanje granicama i za vraćanje nezakonitih migranata.