U Hrvatskoj su četiri četiri obvezna mirovinska fonda - AZ OMF, Raiffeisen OMF, PBZ/CO i Erste Plavi - a vrijednost njihove imovine doseže gotovo 100 milijardi kuna, od čega se više od 30 milijardi kuna odnosi na ono što su fondovi zaradili i pripisali na račune svojih članova, kojih je više od 1,94 milijuna.
Predsjednik Uprave AZ fonda Kristijan Buk tako ističe da su fondovi B kategorije, ujedno i najveći, koji postoje od 2002. godine, odnosno početka mirovinske reforme, do kraja lanjske godine imali prosječni godišnji prinos od 5,47 posto, što ih "zasigurno svrstava među vodeća tri-četiri mirovinska fonda u Europi i svijetu".
Prinos za B fondove je u 2018. iznosio 1,02 posto, no Buk apostrofira da prinosi flukturiraju, pa tako jedne godine mogu iznositi 10 a druge jedan posto, pa napominje da ne treba gledati prinos u jednoj godini, već u dužem vremenskom razdoblju.
"Mi smo dugoročni ulagači i naša strategija su dugoročna ulaganja. Siguran sam da će i u slijedećim godinama prinosi fluktuirati i na to se trebamo naviknuti", poručio je Buk.
I fondovi A i C kategorije lani su zabilježili slabije prinose, pa je tako od početka rada, 2014. godine, pa do kraja 2018. prosječni prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio 7,04 posto, a lani 0,84 posto, dok je prosječni godišnji prinos fondova u kategoriji C do 2018. dosegnuo šest posto, a samo u 2018. 2,94 posto.
Buk kaže da je u samim počecima bilo pametno konzervativno ulagati, no kako s razvojem fondova i rastom njihove imovine polako dolazi do liberalnijeg ulaganja te postupnog smanjenja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Ipak, poručuje da fondovi moraju zadržati određenu dozu konzervativnosti te da nikad neće, poput nekih anglosaksonskih fondova, imati 60-70 posto ulaganja u dionicama.
"Tražimo priliku za nova ulaganja, a očekujemo da ćemo tu priliku dobiti i s promjenama zakona te da ćemo na na ovih više od devet milijardi kuna koje smo uložili u hrvatsko gospodarstvo, imati priliku za nastavak tih ulaganja", rekao je.
Predsjednik Uprave PBZ/CO fonda Dubravko Štimac poručio je da je okruženje u kojem su fondovi radili u prošloj godini bilo dosta loše, s obzirom da su sve klase imovine u koje su kao fondovi mogli ulagati poslovale uglavnom s negativnim rezultatima ili tek blagim plusevima.
Primjerice, to se odnosi i na pad vrijednosti indeksa Crobex u 2018. godini, indeksa na europskim i svjetskim burzama, kao i na slabe prinose hrvatskih državnih obveznica, dok su one na globalnoj razini doživjele i pad prinosa.
Pojašnjava da su sve klase imovine uslijed niskih kamatnih stopa posljednjih godina ostvarivale rast, no kasniji rast kamatnih stopa u SAD-u, trgovinski rat između SAD-a i Kine, kao i drugi geopolitički rizici, doveli su do trenutnog pada.
Iako se, navodi, hrvatski obvezni fondovi ne mogu uspoređivati s hrvatskim investicijskim mješovitim fondovima, kaže da se minusi u njihovom poslovanju kreću od 1,13 do 9,88 posto.
Potencijali ulaganja u Hrvatsku vrlo veliki
Predsjednik Uprave Erste Plavog fonda Petar Vlaić kazao je da je novi zakon o mirovinskim fondovima dodatno liberalizirao mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova, prije svega u infrastrukturne projekte, a tu su i ulaganja u mala i srednja poduzeća te startupove.
Očekuje da će fondovi dati doprinos razvoju tih poduzeća i startupova. Smatra da je taj model prijeko potreban, no napominje da su prvenstveno poduzetnici ti koji trebaju doći s idejom i poslovnim planom.
Pozdravlja i zakonsku izmjenu kojom je povećan iznos udjela kojeg fondovi mogu posjedovati u pojedinoj tvrtki, dok pak kao negativno ističe to što zaposlenici mirovinskih društava ne mogu sudjelovati u radu nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju te udjele.
"Preuzimati ćemo sve veće udjele u poduzećima, a s druge strane nam je zabranjeno da naši zaposlenici i sve povezane osobe s društvima sudjeluju u radu nadzornih odbora. Mislimo da je to loše i da je to nešto što se može u budućnosti promijeniti", upozorava Vlaić.
Ocjenjuje da su potencijali ulaganja u Hrvatskoj jako veliki, a u tom kontekstu računaju i na državu i na daljnju privatizaciju hrvatskog gospodarstva, spomenuvši pritom HEP, zračne luke, autoceste, razne projekte na području obnovljivih izvora energije, kao i Hrvatsku poštu, za koju ocjenjuje da je profitabilna kompanija s jako dobrim menadžmentom, za koju bi "bilo dobro da se barem dijelom privatizira".
Vlaić kaže da im Vlada zasad nije ponuda ulaganje niti u jedan infrastrukturni projekt, no očekuju da će se krenuti u tom smjeru.