Europarlamentarci su u utorak, s 588 glasova za, 23 protiv te 66 suzdržanih prihvatili izvješće izvjestiteljice Simone Bonafè (S&D) o novom prijedlogu koji, između ostaloga, nalaže da je potrebno preciznije utvrditi razliku između vode koja je pročišćena i obnovljena, a izvjestiteljica je predložila i dodavanje dodatnog kriterija "salmonele" za provjeru kvalitete obnovljene vode.
Također je naglasila i kako se ponovna uporaba vode treba proširiti na druga područja poput navodnjavanja zelenih površina ili golf-terena.
"Prijedlog uredbe nalaže provođenje minimalnih zahtjeva za ponovnu upotrebu vode koja se upotrebljava za poljoprivredno navodnjavanje. Poljoprivreda je, naime, jedan od najvećih potrošača vode, a ovim putem bi se osiguralo da otpadna voda iz poljoprivrednih pogona bude sigurna za zdravlje ljudi i okoliš", kazala je Bonafe.
Hrvatska zastupnica i izvjestiteljica za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Marijana Petir (EPP) naglasila je kako su poljoprivrednici već dužni primjenjivati stroga pravila o ponovnoj upotrebi vode te kako im treba zajamčiti da u tom području neće biti novih troškova.
"Ova uredba treba osigurati poljoprivrednicima da dobiju obnovljenu vodu iz sustava za pročišćavanje vode i postrojenja za ponovnu uporabu vode u skladu s kriterijima koje moraju ispuniti za svoje potrebe u poljoprivredi kako bi mogli jamčiti sigurnost svojih poljoprivrednih proizvoda. Uredba u državama članicama, osim što donose brojne koristi, ne bi smjela dovesti do dodatnih troškova za naše poljoprivrednike", rekla je Petir.
U odredbi se navodi kako se 2017. godine crpilo oko 6 tisuća kubnih kilometara vode, a procjenjuje se da će do 2050. ta brojka dosegnuti oko 8 tisuća i 700.
"Povećani stres izazvan sve jačim sušama posebno se održava na poljoprivrednu proizvodnju koja može imati najviše koristi od pametnog korištenja pročišćenih otpadnih voda, pogotovo na našim otocima. Posebnu pažnju moramo posvetiti mogućim neželjenim i izrazito opasnim kontaminacijama naših zemljišta i poljoprivrednih proizvoda. Posebno ovdje želim istaknuti problem mikroplastike i endokrinih prekidača koji mogu biti u sustavu naših otpadnih voda", upozorio je u utorak hrvatski zastupnik Davor Škrlec (Zeleni/ESS).
Nedostatak vode utječe na najmanje 11 posto europskog stanovništva, odnosno na 17 posto teritorija Europske unije. Unatoč tomu što Europa nije sušni kontinent, vodoopskrba je jedan od najvećih problema za najmanje polovicu stanovništva EU-a. Tim je posebno pogođena južna Europa u kojoj je uslijed razvoja turizma došlo do povećanja potražnje za vodom.
"Čini mi se kako ponekad podcjenjujemo problem nestašice vode u EU. Naime, cijeli se planet suočava s ovim problemom i upravo je zbog toga potrebno što prije djelovati. Ponovno korištenje vode iz poljoprivrednog navodnjavanja ima velik potencijal, ali se slabo koristi. Komisija se slaže s omogućavanjem korištenja obnovljenje vode i za druge svrhe osim poljoprivrede te prijedlog odredbe ne isključuje takve mogućnosti", rekao je u utorak povjerenik Europske komisije Karmenu Vella.
Roberto Mazzini, predsjednik Združene radne skupine o ponovnom korištenju vode u "EurEau", udruženja koje predstavlji europski vodni sektor, u više je navrata istaknuo da "smo okruženi vodi, da imamo obilje rijeka, jezera i mora te se čini da imamo puno".
"Ali, u stvarnosti, nemamo. Voda je ograničeni resurs i kako bismo je imali dovoljno za buduće potrebe ponekad je potrebno ponovno koristiti tretirane otpadne vode, primjerice u poljoprivredi, kako biosmo smanjili pritisak na vodne resurse i učinili ih dostupnim za pitku vodu", upozorio je Mazzini.
Smatra da vodas koja će se ponovno koristiti mora biti tretirana kako bi bila sigurna te da regulacijom tog pitanja Europska komisija postavlja temelj za "usklaženi pristup ponovnoj upotrebi vode u poljoprovredi".