Iindeks ekonomske klime (ESI) pao je u siječnju na 112,1 bod, s 114,3 boda koliko je prema revidiranim izračunima Komisije iznosio u prosincu.
Europska komisija redovno u siječnju revidira vrijednosti indeksa u prethodnoj godini a u aktualnom je izvješću izmijenila i metodologiju izračuna indeksa raspoloženja potrošača. Ujedno je u izračun ESI-ja za EU nakon 10 godina uključila i Irsku.
Vrijednosti mjesečnih ESI-ja za Hrvatsku u protekloj godini smanjene su u prosjeku za nešto manje od tri boda.
U prvom ovogodišnjem mjesecu najviše je pogoršano raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u padu indeksa za 4,8 bodova, na 17,1 bod.
Pogoršana su i očekivanja u industriji i među potrošačima, iako u znatno manjoj mjeri. Tako je indeks koji mjeri raspoloženje u proizvodnom sektoru pao za 1,4 boda, na 10,2 boda. Indeks raspoloženja potrošača kliznuo je za 1,3 boda, na minus 7,3 boda.
Snažno su pak poboljšana očekivanja u maloprodaji čiji je indeks poskočio za 5,9 bodova, na 13,7 bodova. Pojačan optimizam iskazali su i menadžeri u građevinskom sektoru, iskazan u rastu indeksa za 2,2 boda, na 17,1 bod.
Pogoršana očekivanja i u EU
Osjetno je u prvom ovogodišnjem mjesecu pao i indeks koji mjeri očekivanja u gospodarstvu Europske unije, za 1,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednosti u prosincu, kliznuvši na 106,1 bod.
Najviše je pogoršano raspoloženje u industriji čiji je indeks u siječnju pao za 2,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 0,6 bodova.
Blago su pogoršana i očekivanja u uslužnom i maloprodajnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 0,5 odnosno 0,8 bodova u odnosu na prosinac.
Raspoloženje među potrošačima i u građevinskom sektoru bilo je gotovo nepromijenjeno, pokazuje istraživanje Europske komisije.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone istraživanje je pokazalo izrazito pogoršanje klime u poljskom gospodarstvu, čiji je ESI u siječnju pao za 3,6 bodova u odnosu na prosinac. Britanski je pak indeks smanjen za blažih 1,7 bodova.
Blago pogoršanje i u eurozoni
I menadžeri u eurozoni iskazali su slabija očekivanja za gospodarstvo u prvom ovogodišnjem mjesecu, što se pretočilo u pad ESI-ja za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na 106,2 boda.
Najviše su pogoršana očekivanja u industriji i maloprodaji, čiji su indeksi pali za po 1,8 bodova. Uslužni sektor također je iskazao prigušeni optimizam, uz pad indeksa za 1,2 boda.
Nešto bolje raspoloženje nego u prosincu iskazali su potrošači i menadžeri u građevinskom sektoru, čiji su indeksi porasli za 0,4 odnosno 0,9 bodova.
Među vodećim gospodarstvima eurozone najveće je pogoršanje ekonomske klime zabilježeno u Italiji i Njemačkoj, iskazano u padu ESI-ja za 1,3 odnosno 0,8 bodova.
Poboljšana je tek ekonomska klima u Francuskoj, čiji je ESI porastao za pola boda.
Odvojeno je izvješće Europske komisije pokazalo i pogoršanje poslovne klime u eurozoni u siječnju, koja se očitovala u padu indeksa BCI za 0,17 bodova, na 0,69 bodova. Pad indeksa najvećim je dijelom rezultat pogoršanih ocjena menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju ali i znatno slabijih očekivanja za predstojeće razdoblje.
Pogoršane su i njihove ocjene zaliha gotovih proiozvoda i knjiga ukupnih i izvoznih narudžbi, pokazuje izvješće EK.