"Iskreno, protekli tjedni nisu bili baš najbolji za Europu. Imati 49 ljudi na brodovima skoro tri tjedna nije ono što bi Europa trebala predstavljati. Europska unija znači ljudske vrijednosti i solidarnost i ako toga nema onda to nije Europa", rekao je Avrampoulos.
Skupina od 49 migranata na dva broda nevladinih organizacija morala je čekati skoro tri tjedna jer nijedna zemlja nije dopuštala uplovljavanje tih brodova.
Iskrcani su tek nakon što je osam zemalja članica pristalo primiti te ljude.
Malta je dopustila uplovljavanje dvaju brodova s 49 migranata. Prošli tjedan prihvatila je 249 migranata.
"Dopustite mi da pohvalim Maltu, naša najmanja članica pokazala je najveću solidarnost", rekao je Avrampoulos, pohvalivši još Njemačku, Francusku, Portugal, Luksemburg, Nizozemsku, Rumunjsku i Irsku koje su odlučile primiti tih 49 migranata.
Avramopoulos je rekao da se EU više ne može oslanjati na neorganizirana, ad-hoc rješenja kada je riječ o iskrcavanju migranata spašenih na moru.
"Mi smo odlučni i dalje raditi na smanjivanju ilegalnih migracija prema Europi, ali treba biti iskren i reći da će neki migranti i dalje dolaziti brodovima i na kopnene granice i moramo biti spremni na to. Upravo zato treba nam predvidljiv i održiv mehanizam", rekao je Avramopoulos.
Povjerenik je ponovno pozvao da se što prije postigne dogovor o reformi sustava azila.
"Sada je vrijeme da se dovrši reforma europskog sustava azila. Komisija je spremna zajedno raditi s rumunjskim predsjedništvom te Vijeće i Europskim parlamentom na toj važnoj zadaći", rekao je.
Reforma sustava azila i dalje zapinje na obvezujućim kvotama za raspodjelu migranata. Komisija je predložila da se zadrži sadašnje rješenje po kojem je za obradu zahtjeva za azilom odgovorna prva zemlja prihvata, a da se u slučajevima masovnog dolaska automatski aktivira sustav raspodjele migranata kako bi se olakšao teret članicama na vanjskim granicama Europske unije.
Međutim, tome se i dalje protivi dio zemalja članica poput Mađarske i Poljske.