Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima, povijesnim izlaskom jedne zemlje članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu, na kojem bi 27 zemalja članica trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.
S rumunjskim predsjedanjem započinje novi predsjedički trio, u kojem su još Finska i Hrvatska i koje će predsjedati Unijom u sljedećih godinu i pol dana.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
Samo dva dana prije preuzimanja predsjedništva, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je sumnju u sposobnost Rumunjske za obnašanje te uloge.
"Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, zahvaljujući, između ostaloga, učinkovitoj pomoći Komisije. Svejedno, mislim da vlada u Bukureštu nije u potpunosti razumjela što uključuje predsjedanje zemljama članicama EU-a. Oprezni pregovarač mora biti voljan slušati druge i biti odlučan u tome da svoje interese ostavi po strani. Tu imam neke sumnje. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi. Zemlja treba biti ujedinjena kako bi mogla tražiti jedinstvo u Europi tijekom predsjedavanja Vijećem", rekao je Juncker u intervjuu njemačkom list Welt am Sonntag.
Ne pamti se da je neki predsjednik Komisije tako kritizirao nastupajuće predsjedništvo. Junckeru neki zamjeraju takvu kritičnost, pogotovo nakon što je prije nekoliko dana pohvalno govorio o dosadašnjem austrijskom predsjedništvu, koje po nekima pohvale nije zaslužilo.
Savršena marioneta
Slogan rumunjskog predsjedništva je "Kohezija, zajednička europska vrijednost". Rumunjska veleposlanica pri EU-u Luminita Odobsecu ističe da koheziju ovdje treba shvatiti u širem smislu kao težnju za jedinstvom država članica u suočavanju sa sadašnjim izazovima i u definiranju zajedničke budućnosti EU-a te u užem smislu, kao kohezijsku politiku, jedne od najvažnijih politika EU-a, čiji je cilj pomoći manje razvijenima da sustignu bogatije.
Za Rumunjsku je, kao i za sve članice koje su po razvijenosti ispod europskog prosjeka, pitanje kohezijske politike u budućem sedmogodišnjem proračunu, o čemu bi se politčka suglasnost trebala postići do kraja 2019. godine, iznimno bitno. To će biti jedno jedno od ključnih pitanja u pregovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, oko čega će se voditi velike bitke. Komisija je predložila smanjenje sredstava za kohezijsku politiku kako bi se više izdvojilo za nove prioritete poput migracija, sigurnosti, obrane i jačanja konkuretnosti.
Program rumunjskog predsjedništva sastoji se od četiri stupa, koji se temelje na dosadašnjim europskim strategijama: Europa konvergencije; sigurnija Europa; Europa kao jači globalni akter i Europa zajedničkih vrijednosti.
Unatoč sloganu svoga predsjedanja, Rumunjska će teško govoriti jednim glasom s obzirom na tešku kohabitaciju između predsjednika, proeuropski nastrojenog Klausa Iohannisa koji pripada desnom centru i čija je stranka članica EPP-a te vlade lijevog centra, čiji je stvarni šef Liviu Dragnea predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je 1990. utemeljio Ion Iliescu, bivši predsjednik države.
PSD je od osnutka jedna od dviju dominatnih stranaka u zemlji, a Dragnea je na njezinu čelu od 2015. On ne može biti premijer zbog sudske zabrane, jer je uvjetno osuđen za prijevare i namještanje izbora. Zadnja presuda protiv njega bila je ona iz lipnja kada je osuđen na tri i pol godine zatvora nakon što je otkriveno da je dvije žene držao na državnoj plaći iako su radile za stranku.
Dragnea se zato morao zadovoljiti mjestom predsjednika Zastupničkog doma, ali ga se smatra stvarnim šefom vlade. On je u razmaku od sedam mjeseci smijenio dvojicu premijera, a od siječnja 2017. na čelo vlade postavio je Vioricu Dancilu, koju kritičari nazivaju njegovom "savršenom marionetom".
U zadnje dvije godine rumunjska vlada provodi reformu pravosudnog sustava, koja ide u smjeru ublažavanja kazni i razvodnjavanja borbe protiv korupcije, jednog od najvećih problema u zemlji, što je izazvalo velike prosvjede.
Vladajući kažu da žele spriječiti suce da zloupotrebljavaju svoju moć. U sklopu te reforme ustanovljen je posebni odjel unutar državnog odvjetništva zadužen za istrage protiv sudaca i tužitelja koji su počinili pogreške u obavljanju svoga posla.
Sredinom protekle godine parlament je izglasao djelomičnu depenalizaciju zlouporabe vlasti, smanjenje kazne za brojne prijestupe i kaznena djela, ublažavanje uvjeta za puštanje na uvjetnu slobodu, a početkom ove godine planira se izglasati amnestija za osobe "osuđene na temelju krivotvorenih dokaza". Kritičari u zemlji ističu da Dragnea s tom uredbom želi očistiti svoje dosje.
Zbog napada na neovisnost pravosuđa i ugrožavanja vladavine prava, Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta u više su navrata upozoravali Rumunjsku da "ne slijedi loš primjer Mađarske i Poljske".
Dragnea uzvraća na kritike i optužuje EU da se miješa u unutarnje stvari zemlje, a njegovi istupi sve više podsjećaju na politiku koju provodi mađarski premijer Viktor Orban.
Predsjednik prosvjeduje protiv premijera
Predsjednik Klaus Iohannis, pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj, izabran je 2014. godine i u stalnom je sukobu sa socijaldemokratskom vladom. On se u siječnju 2017. godine pridružio mnoštvu od nekoliko desetaka tisuća ljudi na ulicama, koji su prosvjedovali protiv ublažavanja kaznenog zakonodavstva. Podnio je više tužbi pred Ustavnim sudom te odbio u nekoliko navrata imenovanje ministara i tužitelja, koje je predložila vladajuća većina. Socijaldemokrati ga optužuju da blokira rad vlade i krši ustav, a u nekoliko navrata su mu zaprijetili da će ga suspendirati.
I Iohannis je u studenome nakon iznenadne ostavke rumunjskog ministra za europske poslove Victora Negrescua, koji je bio zadužen za pripremu predsjedanja, rekao da zemlja nije spremna za predsjedanje.
"Sada je pet do 12, a mi smo potpuno nepripremljeni...ljudi koji se trebaju baviti poslom oko predsjedništva EU-a odlaze ili ih se smjenjuje", rekao je Iohannis. Kasnije je povukao tu izjavu i rekao da je zemlja spremna za predsjedanje.
Rumunjska ima neku vrstu polupredsjedničkog sustava. Predsjednik predstavlja zemlju na sastancima Europskog vijeća, potpisuje zakone, ima pravo jednom odbiti zakon i zatražiti od parlamenta da ga ponovno razmotri, upućuje zakone na Ustavni sud, imenuje i razrješuje veleposlanike na temelju preporuke vlade i ministarstva vanjskih poslova, ali te preporuke nisu obvezujuće.
Pogoršanje odnosa između Bruxellesa i rumunjske vlade dolazi u najgorem trenutku, jer tijekom rumunjskog predsjedanja Uniju očekuje možda i traumatično napuštanje Velike Britanije, zatim pregovori o sedmogodišnjem proračunu te europski izbori, na kojima se očekuje veliki uspon euroskeptičnih stranaka. Uza sve to, strahuje se da bi unutarnji problemi mogli odvratiti pozornost Rumunjske od europskih pitanja i onemogućiti je da bude neutralan i učinkovit posrednik u traženju kompromisa među članicama o brojnim pitanjima koja će biti na stolu.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine, koji je uveo stalnu funkciju predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a postalo je manje vidljivo, ali nije postalo nevažno. Predsjedništvo koordinira rad zemalja članica i zastupa ih u tzv. trijalogu u kojem zajedno s Parlamentom i Komisijom kao predlagateljem zakona radi na usuglašavanju konačnog teksta zakona. Rotirajuće predsjedništvo je i dobra prigoda za promociju zemlje.
Rumunjska je zajedno s Bugarskom ušla u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine i ovo joj je prvo predsjedništvo. Te dvije zemlje jedine su članice koje su nakon ulaska podvrgnute posebnom monitoringu u području pravosuđa i unutarnjih poslova. To je bio kompromis između onih članica tadašnje Unije koje su tražile odgodu njihova ulaska zbog toga što nisu bile posve spremne za članstvo i onih koje su bile protiv odgode.
U sklopu toga monitoringa Europska komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješća o njihovu napretku u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i, u slučaju Bugarske, borbi protiv organiziranog kriminala. Monitoring nije vremenski ograničen i neće biti ukinut sve dok Komisija smatra da je potreban. Ima dosta sumnji u učinkovitost toga mehanizma jer kritičari upozoravaju da nije donio očekivane rezultate.
U proteklih 12 godina članstva u Uniji, Rumunjska je prošla kroz veliku transformaciju zahvaljujući fondovima EU-a iako je i dalje vrlo loša u povlačenju europskih sredstava. Ujedno, unatoč snažnom rastu posljednjih godina i dalje je među najsiromašnijim članicama.
Oko 40 posto kućanstva u ruralnim područjima u Rumunjskoj danas je priključeno na vodoopskrbni sustav zahvaljajući europskim fondovima, a nakon pada komunističkog režima 1989. bilo ih je manje od jedan posto.
Poput drugih novih i siromašnijih članica Rumunjska je suočena s velikim odljevom stanovništva,koje koristi slobodu kretanja u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je od pada komunizma Rumunjsku napustilo oko četiri milijuna ljudi ili dvadesetak posto stanovništva.
Odljev stanovništva, naročito iz ruralnih sredina, doveo je do nedostatka radne snage. S druge strane, oni koji su otišli znatno su pridonijeli jačanju kupovne moći svojih obitelji koje su ostale u zemlji - procjenuje se da su 2017. godine poslali u zemlju skoro četiri milijarde eura.
Slavko Vukadin