Uprava HRT-a je na samom kraju godine podnijela tužbe protiv HND-a i svojih novinara, ujedno i čelnika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka i predsjednice ogranka te novinarske organizacije na javnoj radioteleviziji Sanje Mikleušević Pavić, tražeći 500.000 kuna naknade štete zbog javnih istupa i kritika rada HRT-a među kojima je najvažnije bilo priopćenje ogranka HND-a o aferama koje su potresale taj javni medij do rujna ove godine.
U tom su priopćenju, između ostaloga, upozoravali i ograđivali se od pokušaja preprodaje ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo zbog čega je redovni otkaz dobio komentator i dotad "zaštitno lice HRT-a" Drago Ćosić. U priopćenju se upozoravalo i na spornu HRT-ovu nabavu programa iz vanjske produkcije i navodne nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju HRT-a na što je upozoravao i bivši Nadzorni odbor javne radiotelevizije.
Kako su isticali, novinari HRT-a i članovi ogranka HND-a, ni na koji način nisu sudjelovali u nabavi serijala iz vanjske produkcije "koji opravdavaju grabež, korupciju i bezakonje", a naglašavali su i kako su suodgovorni "utoliko što rade svoj posao u tvrtki koju se proziva zbog rušenja vlastita ugleda i koja ne ispunjava svoju ulogu javnog medija", ali i da to nikako ne znači da podržavaju takvo stanje.
"Nipošto ne impliciramo da smo žrtve, ali jednako tako ne priznajemo na tezu da smo krivi. I to zbog toga što nismo odustali, što smo ostali i što još vjerujemo da je još uvijek moguće da se sve to promijeni. Da umjesto skandala počnemo proizvoditi kvalitetan program", isticalo se u priopćenju.
Otkaz predsjedniku HND-a nakon svađe s urednicom
No, potom je uslijedio izvanredni otkaz HRT-ovu novinaru i uredniku i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku zbog "osobito teških povreda iz radnog odnosa" nakon sukoba i navodnih uvreda urednici Katarini Periši Čakarun.
I nakon otkaza Zovko je upozoravao na navodne nepravilnosti i cenzuru na HRT-u. Bio je vraćen na posao, ali je odmah potom i suspendiran te je krajem prosinca u gotovo istom tjednu kao i HND i Sanja Mikleušević Pavić tužen od vodstva HRT-a za naknadu štete.
Sve je to na posljednjoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare HND-a ocijenjeno kao dosad "nezabilježeni napad na rad ogranka HND-a na HRT-u, zastrašivanje novinara i pokušaj financijskog ataka na HND". Osim toga, u prvim reakcijama iz EU taj je čin uprave HRT-a protiv HND-a osuđen kao "još jedan neprihvatljiv napad na slobodu medija".
No, osim najnovijih tužbi treba istaknuti i da je HND izgubio dvadesetpetgodišnji spor s bivšim zakupcem poslovnog prostora u zagrebačkom Novinarskom domu pa na temelju pravomoćne presude HND treba isplatiti više od 320.000 eura. Kako su tada isticali u HND-u, vodstvo te strukovne organizacije "intenzivno radi na pronalaženju načina da izvrši sudsku presudu i istodobno osigura daljnje funkcioniranje HND-a".
U sjeni ovogodišnjih afera i tužbi gotovo nezamijećeno je prošla promjena vlasništva nad NovomTV, najgledanijom hrvatskom komercijalnom televizijom koju je od dosadašnjeg vlasnika CME Media Enterprise preuzela tvrtka Slovenia Broadband, koja je dio poznatog i utjecajnog investicijskog fonda KKR. Promjena vlasništva nad tom televizijom bila je u sudskom registru provedena početkom listopada, a prava cijena tog medijskog preuzimanja, najvažnijeg u Hrvatskoj proteklog desetljeća i odobrenog od Agencije za elektroničke medije (AEM), još nije poznata.
Govor mržnje, posebno prema migrantima
Prošlu godinu obilježila je i pojačana djelatnost medijskog regulatora - Agencije za elektroničke medije koja je u suradnji s Vijećem Europe u studenome organizirala i dvodnevnu međunarodnu konferenciju o govoru mržnje u medijima s posebnim naglaskom i pozivom na suzdržavanje od govora mržnje prema migrantima i izbjeglicama.
No, upravo zbog govora mržnje prema migrantima u emisiji "Bujica" voditelja Velimira Bujanca emitiranoj uoči održavanja navedene konferencije, AEM je krajem ove godine donio odluke o privremenim oduzimanjima televizijskih koncesija – odnosno jednodnevnoj ili višesatnoj zabrani emitiranja programa za šest lokalnih televizija koje su prenijele spornu "Bujicu" među kojima su bile Z1 televizija, Slavonskobrodska televizija, Osječka televizija, Srce TV, TV Jadran i Adriatic TV.
Nakon te odluke članovi Vijeća za elektroničke medije (VEM) koje upravlja AEM-om dobili su prijetnje smrću koje su prijavljene policiji pa je krajem godine pokrenuta istraga protiv nepoznatih počinitelja.
"VEM će, bez obzira na ove prijetnje, svoj posao i nadalje raditi profesionalno u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima i neće tolerirati govor mržnje u javnom medijskom prostoru bez obzira od koga dolazi i na koga je usmjeren", isticalo se u priopćenju objavljenom na stranicama AEM-a.
Nastavak trenda pada naklade tjednika i novina
Proteklu godinu obilježio je i nastavak trenda pada naklade i prodaje dnevnih novina i tjednika te se i dalje očekuje potvrda tog trenda na temelju podataka iz istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za 2017. prema kojem najveću prodajnu nakladu ima 24sata, dok je prvi na tržištu oglašavanja i dalje Jutarnji list.
Prema tome istraživanju, za očekivati je i kako se tijekom 2018. za najmanje 10 posto smanjila prodana naklade svih dnevnih novina te se nastavlja negativni trend s obzirom da je 2014. bilo prodano 91,2 milijuna primjeraka, godinu kasnije 80,3 milijuna, 2016. oko 73,7 milijuna, a lani oko 66,1 milijuna primjeraka dnevnih novina.
Promatrano prema vlasničkim grupama, procjenjuje se da na tržištu dnevnika najveći udjel - između 50-60 posto i dalje ima Styria AG, izdavač 24sata i Večernjeg lista, uz blagi rast tržišnog udjela u odnosu na prethodnu godinu.
Za očekivati i je da će Hanza Media, nakladnik Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, zadržati udjel između 30-40 posto te će i dalje bilježiti blagi pad udjela. Prema posljednjim podacima AZTN-a prodana naklada tjednika 2018. pala je za 15 posto u odnosu na 2017.