Po tom je pokazatelju kupovne moći kućanstava samo 10 zemalja EU-a u 2017. godini bilo iznad prosjeka EU-a, potvrdio je Eurostat rezultate lipanjskog izvješća.
Time je njihov broj ostao nepromijenjen u odnosu na 2016. godinu, pri čemu u statističkom uredu naglašavaju kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama Unije.
Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku iskazane paritetom kupovne moći (PPS) ponovo u 2017. godini bilježio Luksemburg, nekih 30 posto iznad prosjeka EU-a.
Slijedi Njemačka sa standardom nešto više od petine iznad prosjeka EU-a.
U sljedećoj su skupini Austrija, Danska i Velika Britanija, čija se stvarna potrošnja po stanovniku mjerena PPS-om kretala u rasponu od oko 15 do 20 posto iznad prosjeka Europske unije.
U Belgiji, Finskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Francuskoj potrošnja je bila 10-ak posto iznad prosjeka.
Najbliža je prosjeku Italija s kupovnom moći građana svega dva posto ispod te vrijednosti, pokazuju izračuni Eurostata.
Blizu su i Irska i Cipar, s potrošnjom do 10 posto ispod europskog prosjeka.
Slijede Španjolska, Litva, Češka i Portugal s potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći od 10 do 20 posto ispod prosjeka EU-a.
Standard građana Malte, Slovenije, Grčke, Poljske, Slovačke i Estonije bio je prošle godine od 20 do 30 posto ispod prosjeka.
Hrvatska među pet zemalja EU-a s najnižim standardom
Skupinu s najnižom razinom potrošnje po stanovniku, više od 30 posto ispod europskog prosjeka, čine Rumunjska, Latvija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Rumunjska je u 2017. godini zabilježila poboljšanje, iskazano u rastu potrošnje po stanovniku mjerene PPS-om na razinu 32 posto ispod europskog prosjeka. U godini ranije bila je prema revidiranim Eurostatovim podacima 35 posto ispod prosjeka EU-a.
Identičan napredak zabilježen je kod Latvije, koja je također dosegnula razinu od 32 posto ispod prosjeka EU-a.
U Hrvatskoj je stvarna potrošnja po stanovniku mjerena paritetom kupovne moći u 2017. godini bila 38 posto ispod prosjeka Unije, čime je Eurostat poboljšao procjenu iz lipnja za jedan postotni bod.
Novi podatak predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2016. godinu kada je potrošnja u Hrvatskoj bila 39 posto ispod europskog prosjeka.
Time se Hrvatska izjednačila s Mađarskom, čija je potrošnja po stanovniku u 2017. također bila 38 posto ispod europskog prosjeka.
Najlošije i dalje stoji Bugarska, s potrošnjom po stanovniku 46 posto ispod prosjeka EU-a.
HrvatskI BDP po stanovniku također među najnižima u EU
Značajne razlike među zemljama Unije uočljive su i pri usporedbi BDP-a po stanovniku, pokazatelja ekonomskih aktivnosti, ističu u Eurostatu.
Prvo je mjesto ponovo zauzeo Luksemburg s BDP-om po stanovniku u prošloj godini dva i pol puta većem od prosjeka Unije. Najbliža mu je Irska s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka.
Slijede Nizozemska, Danska, Austrija, Njemačka i Švedska s BDP-om po stanovniku otprilike za četvrtinu većim od prosjeka Unije.
Belgija je 17 posto iznad prosjeka, Finska gotovo 10 posto, a Velika Britanija i Francuska oko pet posto.
Nešto ispod prosjeka Unije svrstale su se Italija, Malta i Španjolska, s BDP-om po stanovniku do 10 posto ispod te vrijednosti.
Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku od 10 do 25 posto nižim od prosjeka čine Češka, Slovenija, Cipar, Litva, Portugal, Estonija i Slovačka.
Poljska, Mađarska, Grčka i Latvija prošle su godine bilježile BDP po stanovniku gotovo trećinu niži od prosjeka.
Hrvatska je zauzela predzadnje mjesto s BDP-om po stanovniku 38 posto ispod prosjeka EU-a. Eurostat je time poboljšao procjenu iz lipnja za jedan postotni bod.
Novi podatak također pokazuje poboljšanje u odnosu na 2016. kada je hrvatski BDP po stanovniku bio 39 posto ispod europskog prosjeka.
Rumunjska je u 2017. zabilježila nešto bolji rezultat od Hrvatske s BDP-om po stanovniku 37 posto ispod europskog prosjeka.
Začelje ljestvice drži Bugarska s BDP-om po stanovniku 51 posto ispod prosjeka Unije.