Kako pokazuje istraživanje o aspektima sigurnosti internetske kupovine provedeno na uzorku od nešto više od tisuću ispitanika iz opće populacije u Hrvatskoj, manje od polovice korisnika interneta kupuje u internetskim trgovinama, a od onih koji kupuju njih najviše, 49 posto, kao najvažnije navode sigurnost transakcije, a 29 posto da roba koju su kupili odgovara opisu iz ponude.
Od 13 posto građana koji navode da su bili žrtve prijevare, u 46 posto slučajeva je bila riječ o izostanku isporuke plaćene robe, a u 41 posto slučajeva isporučena roba je bila lošije kvalitete od reklamirane.
Od ispitanika koji se koriste internetom, 54 posto ne rabi usluge internetske trgovine, jer se boje prijevare i ugroze privatnosti.
Među onima koji te usluge koriste, 36 posto kupuje samo na provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja, kao što su Amazon, eBay, AliBaba i Google Shopping Search.
Za velike internetske dućane građani se odlučuju i zbog šire ponude i povoljnijih cijena, dok se za hrvatske internetske stranice odlučuje tek 14 posto ispitanika.
U anketi je bilo postavljeno i pitanje o kupovini putem oglasa na društvenim mrežama, a rezultati pokazuju kako 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice, dok 51 posto barem ponekad kupuje robu i na taj način - od njih 27 posto često, a 24 posto rijetko.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović poručio je da je jedan od prioriteta podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom internetske kupovine.
"U današnjem 'digitalnom' dobu, neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara. Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Uspješnost napada na internetske bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti", rekao je Adrović.
Predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat je naveo da prilikom kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke.
"Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno lošije kvalitete. Internet kupovina se mora obavljati na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Internet stranice prodajnog mjesta građani moraju sami upisivati, a ne slijediti linkove iz poruka s društvenih mreži ili elektroničke pošte", upozorava Parat.
Kada je riječ o savjetima, iz HUB-a navode da zaposlenici banaka, kada kontaktiraju klijente telefonom ili elektorničkom poštom, nikad ih tim putem ne traže osobne podatke, dok građanima poručuju da dobro paze na osobne podatke i zamisle o tome kakve podatke dijele putem društvenih mreža. Internetska plaćanja građani bi treballi obavljati samo preko sigurnih internet stranica, svaku sumnju u vezi osobnog internetskog računa odmah prijaviti banci, a pokušaj prijevare policiji, čak i ako nisu postali žrtvom.