"Tolerancija je duša Europe, ključan sastavni dio onoga što nas čini Europljanima i samo s tom tolerancijom možemo razviti spremnost vidjeti interese i potrebe drugih i shvatiti ih kao vlastite interese. To je pretpostavka našeg zajedništva i to nas vodi do srca europske solidarnosti bez koje nema uspješnog djelovanja", kazala je Merkel na plenarnoj sjednici "najvećeg demokratskog parlamenta na svijetu".
Po njezinim riječima, ta se solidarnost temelji na toleranciji i ona sačinjava našu snagu kao Europljana iz više razloga.
"Solidarnost je univerzalna vrijednost za koju se treba zalagati kako bi bilo koja zajednica mogla funkcionirati, bilo da se radi o obitelji, sportskoj zajednica ili Europskoj uniji. Ona je čvrsti sastavni dio europskog projekta, središnji dio našeg kanona vrijednosti. Solidarnost je dio europskog DNK", rekla je Merkel.
Istaknula je da Unija podupire zemlje i regije u njihovom ekonomskom razvoju, borbi protiv nezaposlenosti, prezaduženosti, u slučajevima prirodnih katastrofa ili u slučajevima terorističkih napada.
"To pokazuje da zemlje EU-a i njihovi građani u teškim vremenima i nuždi nisu prepušteni sami sebi", poručila je kancelarka koja obnaša svoj četvrti mandat na toj dužnosti.
Istaknula je, međutim, da "solidarnost jest i uvijek mora biti povezana s odgovornošću za zajednicu, pravnu državu u vlastitoj državi, poštivanje prava opozicije i civilnog društva".
"Tko to ne poštuje taj šteti vladavini prava u cijeloj Europi", dodala je Merkel.
Europa ondje gdje je potrebno
"Zajednička valuta može funkcionirati ako svaki pojedini član ispunjava i kod kuće sve financijske odgovornost. Tko dovodi u pitanje odlučnost Europe u ključnim pitanjima sankcija ili ljudskih prava potkopava vjerodostojnost cjelokupne europske vanjske politike i Europa neće uspjeti dobiti pravu publiku za svoje vrijednosti u svijetu ako ne nastupamo zajedno", objasnila je Merkel.
"To znači da solidarnost uvijek znači i nadvladavanje nacionalnih egoizama", dodala je i protvrdila da se niti Njemačka nije uvijek besprijekorno ponašala.
U više navrata ističući važnost donošenja zajedničkih rješenja kazala je da to ne znači da Europa mora biti posvuda, nego ondje gdje je to potrebno.
"Uvjerena sam da je Europa naša najbolja šansa za trajni mir, dobrobit i sigurnu budućnost. Tu šansu ne smijemo propustiti, to smo dužni prošlim generacijama, ali i budućim", rekla je Merkel, dodavši da nacionalizam i egoizam u Europi više nikada ne smiju dobiti šansu.
"Samo tolerancija i solidarnost su zalog zajedničke budućnosti", poručila je.
Podsjetila je da je prije 2015. Uniji i Njemačkoj predugo trebalo da učini i prihvati pitanje izbjeglica kao pitanje cijele Europske unije.
"Trebalo nam je predugo da shvatimo da je to zajednička, europska zadaća i iz toga proizlazi treće: solidarnost na korist svih zapravo znači i djelovati u dobro shvaćenom vlastitom interesu",rekla je Merkel.
"Naravno, poštovanje i potpora svima, ali i zastupanje vlastitih interesa. To nije jedno drugome protivno, upravo suprotno", pojasnila je i dodala da je zato, primjerice nužno surađivati s afričkim zemljama na potanju migracija.
Osvrnuvši se na zaštitu zajedničkih granica, kazala je da članice moraju biti spremne prepustiti jedan dio nacionalne nadležnosti nad granicama agencijama Unije poput Frontexa.
"Moramo prepustiti dio te suverenosti ako želimo da EU bude uspješna u čuvanju granica", rekla je Merkel i pozvala na zajednički pristup migraciji i europskom sustavu azila.
"Suočavanje s migracijama je zajednička europska zadaća", rekla je Merkel.
Europska vojska i 'vukovi u domu'
Govoreći o uspješnosti EU-a, kazala je da su jedinstvo i odlučnost ključni čimbenici, posebice ukazavši na važnost zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Prema kancelarki, EU može puno bolje braniti vlastite interese ako djeluje kao jedinstveni blok.
"Zajednički smo dovoljno jaki na globalnoj pozornici da branimo i promičemo vlastite interese", dodavši da su vremena u kojima se doista možemo osloniti na druge su prošla.
"To ne znači da moramo očajavati, već da "zajedničku budućnost moramo uzeti u vlastite ruke i zajednički o njoj odlučivati", kazala je Merkel. Istaknula je pritom da Europa, u dugoročnom razdoblju mora biti "sposobnija djelovati u vanjskoj politici".
"Moramo odustati od jednoglasnosti tamo gdje je to moguće kako bismo omogućili snažnije djelovanje", rekla je kancelarka i dodala da je predložila osnivanje Sigurnosno vijeće EU-a s rotirajućim predsjedništvom kako bi se te odluke mogle brže provoditi.
Smatra da EU mora raditi na viziji da jednog dana ima stvarnu europsku vojsku, izjava koja je u EP-u izazvala i ovacije i negodovanje pa je predsjednik EP-a Antonio Tajani intervenirao i kazao da nije znao da u "domu ima vukova".
"To bi mogla biti dopuna NATO-u, ne suprotnost Savezu, već dopuna onim starim savezima", kazala je Merkel, uz dodatak da bi europska vojska mogla "zajednički nastupati s NATO-om".
Na glasna negodovanja je rekla da joj ne smetaju jer je politički potekla iz parlamenta.
Svoj govor je potom usmjerila na ekonomsku snagu kao temelj političke snage i moći.
"Uspjeh naše ekonomije je temelj da nas svijet uopće sluša. Ako gospodarski nismo snažni nećemo imati političku moć i utjecaj", rekla je Merkel, istaknuvši da je u programu investicija od 500 milijardi eura do 2020. već pokrenuto 340 milijardi.
"Tih 340 milijardi nije dječja igra, to je doista dobar kamen temeljac za veći prosperitet u EU-u", rekla je Merkel.
Kazala je da je za dobrobit EU-a potrebna stabilna ekonomska i monetarna unija i dodala da se radi na bankovnoj uniji, na proračunu eurozone te da jamstvo i kontrola budu međusobno povezani.
Govoreći o oporezivanju digitalnog gospodarstva kazala je da Njemačka ne postavlja pitanje da li već kako to učiniti.
"Mi mislimo da bi u međunarodnom kontekstu, bilo najbolje pronaći međunarodno rješenje, tj. minimalno oporezivanje, ali ako to ne uspije onda možemo dakle djelovati na europskoj razini", kazala je Merkel.
Također je istaknula da su istraživanja i inovacije, koje sada uglavnom dolaze iz SAD-a i Azije, ključna i središnja točka europske budućnosti i dobrobiti.
Govoreći o trenutku kada stari saveznici dovode u pitanje stare saveze i kada EU gubi jednu dugogodišnju članicu, izlazak Velike Britanije iz Unije je nazvala "dubokom ranom".
Veći dio zastupnika kancelarkin govor bučno je pozdravio, no zastupnici euroskeptičnih stranaka u više su navrata glasno negodovali.
Juncker suglasan
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je ponovio da odluku Velike Britanije o izlasku Unije smatra "pogreškom", ali da se tome treba pristupiti na najbolji način te da EU nije agresivan u smislu budućih odnosa s Londonom.
"Ne želimo kaznene mjere prema Britaniji", kazao je Juncker.
Pohvalio je kancelarkin govor i kazao da se u potpunosti slaže s rečenim, uključujući i oko migrantske krize.
"Imali ste pravo što niste zatvorili granice", kazao je Juncker.
Za odnose s Afrikom je kazao da on jest za solidarnost, ali da EU "ne treba prema Africi djelovati kao Caritas".
"Mi s njima moramo uspostaviti puno partnerstvo (...) Europa i Afrika se moraju bratski spojiti", kazao je šef EK-a.
Njemačka kancelarka je svoj prvi govor u EP-u održala prije 11 godina, poručivši danas zastupnicima da je sretna što u tom domu "kuca srce europske demokracije".
Prije njemačke kancelarke svoju je sliku budućnosti Europske unije do sada u EP-u predstavilo 11 šefova vlada i država, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.