Izložba se otvara na datum kada je prije točno sto godina Veliki rat službeno završio, a donosi 518 izložaka, muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe, koji svjedoče o vojnim, političkim, socijalnim i svakodnevici tog razdoblja.
Njome Hrvatski povijesni muzej nastavlja slijed prethodnih izložbi na temu velike obljetnice, no dok je dosad građa muzejskih zbirki određivala sadržaj izložbe, ovaj put u središtu je društveno-politički kontekst tog vremena.
Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, Matea Brstilo Rešetar, podsjeća kako je na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja, a sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima fokus stavlja na ono zbog čega je ta godina bila prijelomna, odnosno na društvena i politička događanja koja su se našla pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije.
"Izložba se otvara 11.11. u 11 sati, što je simbolilčan datum koji označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata, iako se i dalje vode borbe na terenu", rekla je Brstilo u četvrtak na konferenciji za novinare.
Objasnila je zašto se izložba bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na daljnjij tijek hrvatske povijesti. "Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje odgađa se do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu. Hrvatska je nakon raspada Austro-Ugarske i srednjoeuropskog kruga ušla u balkanski geopolitički prostor, a vidjeli smo u proteklih sto godina što je to značilo za nas", dodala je.
Prijelomna godina kroz pet tematskih cjelina
Izložena građa je raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka 1918. do sredine 1919. godine, čime je autorica izložbe, viša kustosica Andreja Smetko, markirala prijeporne trenutke hrvatske povijesti.
Prva cjelina, s naslovom preuzetim iz suvremene narodne uzrečice, "Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita" ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi.
U okviru nje postavljena je podcjelina "Život na bojištu" koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918., dok podcjelina "Život u pozadini" upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom. Predstavljena je i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.
Druga cjelina "Vrijeme deklaracija" prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja, a treća "Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!", osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918.
U četvrtoj izložbenoj cjelini "Između želje i stvarnosti" predstavljeno je kratkotrajno, ali aktivno razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a u petoj, "Nemirni mir" predstavlja ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.
Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je pod cjelinom 'prosinačke žrtve', a s nekoliko odabranih izložaka naznačuje se centralistički i monarhistički karakter nove države i politike Srbije.
Autorica izložbe Andreja Smetko kaže kako je to prijelomno razdoblje svjetske povijesti, bilo osobito važno za Hrvatsku koja je iz jednog državnopravnog sustava u kojem je bila više stoljeća, na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora, 29. listopada, proglasila raskid s Austro-Ugarskom.
"Tada je oblikovana i Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja je u vrlo kratkotrajnom razdoblju, suočena s međunarodnim nepriznanjem, povratkom vojnika s bojišta, djelovanjem 'zelenog kadra' i nemirima, ubrzo ušla u novu zajednicu državnu s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom, 1. prosinca što se smatra početkom Jugoslavije", rekla je.
Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir.
"Izložbu završavamo s time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata, no ulaskom u novu državnu zajednicu ostalo je otvorenim", zaključila je Smetko.
Građa prikupljana iz cijele Hrvatske
Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu Hrvatskoga povijesnog muzeja, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.
Primjerice, uvidom u gradivo Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke dr. Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.
Hrvatski državni arhiv donio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda Hrvatskoga državnog arhiva, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.
S obzirom na manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena postojanja Države SHS i njezinog ulaska u novu državnu zajednicu, na izložbi velikim dijelom prevladava arhivska građa i novinski tisak.
Pritom se nastojalo u odabiru građe posjetiteljima na muzejski čitljiv način izložiti sva složenost izložbenih tema, čemu je doprinio i ambijentalni likovni postav izložbe, koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek.
Izložba će biti otvorena do 19. svibnja, a prati je katalog u kojem su obrađeni povijesni izvori relevantni za prikaz 1918. godine, koji sadrži 371 katalošku jedinicu.