Zvonimir Toldi autor je brojnih izložaba od kojih su najpoznatije "Narodna obuća", 1972.; "Djevojačka kitnja", 1975.; "Muške narodne nošnje", 1978.; "Dijete i njegov svijet", 1979.; "Svilogojstvo", 1980.; "Malo narodno pokućstvo", 1984.; "Ukrašavanje ogledalcima", 1982.; "Samoučki stolci," 1988.; "Bili jastuk šlingovan", 1989.; "Tkalje Podcrkavačke župe", 1997.
Objavio je niz etnoloških članaka i tekstova o povijesti Slavonskoga Broda. Autor je knjiga "Razigrani doro", 1983.; "Stihom od Berave do Orljave", 1985.; "Nek se spominje i pamti" I. (1987.) i II. (1994.); "Brod na Savi - dva zlatna doba", 1991.; "Dvoje leglo troje osvanulo", 1999.; "Duni vjetre ladovane", 2003.; i drugih.
Rođen je 1944. u Vinkovcima. Diplomirao je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1968. godine radi u Muzeju Brodskog Posavlja gdje je prikupio značajnu etnološku zbirku te utemeljio bogatu fototeku 10 000 pozitiva i negativa.
Radomir Jurić vodio je više od pedeset arheoloških istraživanja Zadra i zadarskoga područja, a uz zadarski kraj sustavno je istraživao područje donjega toka rijeke Neretve, gdje je otkrio niz nalazišta iz raznih vremenskih razdoblja. Sudjelovao je u iskapanjima arheoloških lokaliteta diljem Hrvatske te bio autor izložaba kojima je predstavio višegodišnje arheološke terene i nalaze. Jedan od značajnijih nalaza, iz Sv. Jurja iznad Caske, bila je pozlaćena brončana ogrlica, jedinstven nalaz starohrvatskih grobova.
Od 1987. do 2005. godine. bio je ravnatelj Arheološkoga muzeja Zadar. U tome je razdoblju na stručnim skupovima predstavljao nova arheološka nalazišta Zadra, zadarskoga zaleđa i doline Neretve.
Muzejsku karijeru započeo je kao konzervator 1972. godine surađujući s profesorom Božidarom Vilharom u pripremama za novi stalni postav Arheološkoga muzeja Zadar.
Kao voditelj Arheološke zbirke u Ninu započeo je raditi 1976. godine, a 1980. prelazi u Arheološki muzej u Zadru na mjesto kustosa Srednjovjekovne zbirke.
Za vrijeme Domovinskoga rata, u vrlo teškim uvjetima, osmislio je izložbu "Tko kaže da tog grada nesta..." kojom je pokazao devastaciju grada Zadra. Izložba je, kao svjedok ratnih vremena, gostovala diljem Hrvatske i Slovenije.
Nakon Domovinskoga rata stalni je postav Srednjovjekovne zbirke Arheološkoga muzeja Zadar bio proširen, a obnovljen je i proširen stalni postav Muzeja ninskih starina, koji djeluje kao jedan od odjela Arheološkoga muzeja Zadar, i to izgradnjom lapidarija i aneksa u kojemu je izložena građa srednjega i ranoga novog vijeka te dva starohrvatska broda izvađena iz mora kod Nina.
Rođen je 1951. u Momićima kod Metkovića. Završio je studij arheologije i povijesti umjetnosti u Zadru. U mirovini je od 2016. godine.
Primajući nagradu, Toldi je istaknuo kako mu je nagrada veliko priznanje i poticaj mladim muzelacima, dok je Jurić dodao kako se nada da će nagrada biti poticaj mladim kolegama u radu koji povezuje tradiciju i suvremenost.
Dodijeljene i godišnje nagrade i priznanja
Godišnju nagradu za realiziranu izložbu dobio je Arheološki muzej u Zagrebu za izložbu "Anamneza - povijest bolesti u antičkom svijetu", za izdavački pothvat Elena Uljančić za monografiju "Vodič kroz vodu: vodoopskrba u povijesti Poreča", a za istraživački rad koji je rezultirao izložbom nagrađen je autorski tim Dinko Radić, Anamarija Eterović Borzić i Igor Borzić za izložbu "Grad mrtvih nad poljem života" koja je postavljena u Muzeju antičkog stakla.
Godišnju nagradu u kategoriji za istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom dobila je Tatjana Bradara za monografiju "Mletačko-austrijska granica u Istri", a za realizirani pedagoško-edukacijski program autorice Slađana Latinović i Sunčica Nagradić Habus za "Muzejsku ordinaciju zabave".
U kategoriji marketinško-propagandnoga programa godišnju nagradu je dobila je Galerija umjetnina Solit za radio emisiju "Radio galerija", a u kategoriji za međumuzejsku suradnju Galerija Klovićevi dvori za izložbu "Izazov moderne: Zagreb - Beč oko 1900."
Posebno priznanje za realiziranu izložbu dodijeljeno je Idi Koncani Uhač, Giuliji Boetto i Marku Uhaču za izložbu "Zambratija-prapovijesni šivani brod", a za realizirani izdavački projekt dodijeljen je Muzeju Mimara za katalog izložbe "Muzej Mimara - 30 godina djelovanja, 30 godina s vama".
Posebno priznanje za restauraciju muzejske građe dodjeljeno je djelatnici Arheološkoga muzeja Istre Moniki Petrović i Andrei Sardoz, a za pedagoško-edukacijski program autoricama Mireli Hutinec i Marini Šuljug iz Muzeja vučedolske kulture.
Posebna priznanja za marketinško-promidžbeni program dobili su časopis "Varaždinski muzealac", a nagradu je primio ravnatelj Gradskoga muzeja Varaždin Ivan Mesek te "Prozor u prošlost" za koji je nagradu primio ravnatelj Arheološkoga muzeja Istre Darko Komšo, koji je primio i priznanje za međumuzejsku suradnju.
Hrvatsko muzejsko društvo svake godine dodjeljuje Godišnje nagrade i posebna priznanja za proteklu godinu. Na javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu Godišnjih nagrada HMD-a za ostvarenja u 2017. godini, te Nagradu za životno djelo ukupno je pristiglo 45 prijava.