U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2017. godine, vanjski dug Hrvatske niži je za 97 milijuna eura ili 0,2 posto. To je rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija za 4,7 posto na godišnjoj razini, na 4,1 milijardu eura te ostalih domaćih sektora, za 7 posto na 13,5 milijardi eura, čime se nastavlja trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine. I dug središnje banke zabilježio je pad na godišnjoj razini za 14,4 posto na 1,3 milijardi eura.
S druge strane, bruto inozemni dug opće države su udjelom od gotovo 36 posto u ukupnom vanjskom dugu, krajem lipnja iznosio je 14,4 milijardi eura, zabilježivši rast od 3,8 posto godišnje ili za 531,3 milijuna eura. Time su drugi mjesec za redom nastavljene pozitivne stope uz intenziviranje rasta, ističu iz RBA.
Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. Naime, 20. mjesec za redom izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta bruto inozemnog duga, koja je u lipnju iznosila 12,8 posto, na 6,8 milijardi eura.
U odnosu na kraj prvog tromjesečja, bruto inozemni dug na kraju lipnja bio je niži za 0,5 milijardi eura.
„Na razini cijele 2018. očekujemo nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga i poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Pritom bi smanjenje trebalo biti podržano smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod razine od 80 posto”, ističu analitičari RBA.