Nakon što je objavio tri hvaljena romana te sudjelovao u pisanju scenarija za "Palermo Shooting" s legendarnim Wim Wendersom, Norman Ohler je prije tri godine objavio svoju prvu nefikcijsku knjigu "Potpuna ekstaza" koja je, čim je objavljena na engleskom, odmah postala bestseler na uglednoj listi New York Timesa, stoji u najavi.
Ono što je šokiralo većinu čitatelja, pa i povjesničara, jest Ohlerovo detaljno istraživanje uloge narkotika u razvoju nacizma i Trećeg Reicha. Uz bogatu lepezu arhivskih dokumenata, Ohler pokazuje da je Njemačka u osvit Drugog svjetskog rata bila središte farmaceutske industrije, a preparati s kokainom i metamfetaminima bili su dostupni kućanicima i tvorničkim radnicima, ali i milijunima njemačkih vojnika.
Nacistički režim propovijedao je arijevsku ideologiju tjelesne, mentalne i moralne čistoće, ali Norman Ohler doslovno ulazi pod kožu nacista i pokazuje da je Treći Reich bio zasićen drogama. Ušuljale su se u časničke redove, u politički i vojni vrh, a tijekom rata glavna figura ove knjige, sâm Adolf Hitler, postaje sve ovisnijim o bezbrojnim injekcijama koje je aplicirao njegov osobni liječnik Theodor Morell. Knjigu je na hrvatskome objavio nakladnik OceanMore u prijevodu Borisa Perića.
Nakon specijalnog izdanja Filozofskog teatra na kojemu je 15. rujna u sklopu međunarodnog kazališnog festivala 52. Bitef-a pred rasprodanim Narodnim pozorištem u Beogradu dugogodišnji voditelj i urednik Srećko Horvat razgovarao s redateljem Oliverom Frljićem, odgovarajući na pitanje zašto upravo s tom temom otvara njegov redoviti zagrebački program, Horvat je kazao kako je riječ o temi koja je danas tabuizirana, a koju je upravo Ohler pomogao rasvijetliti.
"Vjerujem da su mnogi u Hrvatskoj gledali njemačku seriju 'Babylon Berlin', koja ne samo da je na atraktivan način prikazala period Vajmarske republike pred uspon nacizma, već sadrži i relevantne pouke za naš današnji trenutak. Uz kazalište, cabaret i umjetnost, važnu ulogu u tom ključnom razdoblju dvadesetog stoljeća, imale su i droge. To je tema koja je i danas tabuizirana, ali je upravo zahvaljujući istraživačkom radu Normana Ohlera izašla na vidjelo i velika je sreća da je rasprodani autor, koji doslovce svaki dan gostuje u drugom gradu, našao vremena da posjeti i Zagreb", rekao je.
Najavio je i druge intrigrantne goste Filozofskog teatra, koji se nastavlja već 4. studenog, kada će u Hrvatskom narodnom kazalištu nastupiti "mračni prorok tehnološke budućnosti" Evgenij Morozov, bjeloruski istraživač političkih i društvenih implikacija tehnološkog napretka koji redovito predaje na Stanfordu i drugim svjetskim sveučilištima, te objavljuje o opasnostima monopolizirane tehnologije Silicijske doline u vodećim svjetskim novinama kao što su The Wall Street Journal, The Guardian, The New York Times i Financial Times.
"Bit će to večer za sve koje zanima što uistinu stoji iza kompanija smart cities, Uber, AI, Google, Facebook, Cambridge Analytica i drugih", poručio je Horvat.
Sljedeći gost, 9. prosinca, bit će španjolski pisac Javier Cercas, čije su knjige "Prevarant", "Brzina svjetlosti", "Anatomija jedne pobune" i "Salaminski vojnici" objavljene na hrvatskom jeziku u izdanju Frakture i vrlo brzo stekle vjeran krug čitatelja.
Za iduću godinu, u sklopu Filozofskog teatra, najavljena je i svjetska premijera "Antigone" Slavoja Žižeka u režiji Angele Richter, kao i dugo iščekivano ponovno gostovanje tog svjetski poznatog filozofa na daskama Hrvatskog narodnog kazališta.