Cretu, koja boravi u dvodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj, sudjelovala je s hrvatskom ministricom regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelom Žalac u vukovarskom hotelu Lav na dijalogu s građanima na temu "Kohezijska politika Europske unije - doprinos prosperitetu Slavonije".
Europska unija brine se za svakog od nas i nikoga ne misli ostaviti samoga. Stoga, moramo biti optimistični. U ovom dijelu Europe nemamo taj luksuz kao Velika Britinija koja je odlučila napustiti EU. Mi moramo ostati zajedno, rekla je Cretu.
Odgovarajući na pitanja koja su joj upućivali uglavnom mladi Vukovarci te građani preko Twittera, povjerenica Cretu je najavila pojednostavljivanje budućih procedura pri realizaciji EU projekata podsjetivši kao je Hrvatskoj do 2020. godine na raspolaganju 10,6 milijardi eura.
"To je puno novca s kojim se može puno toga učiniti. Mi ne možemo međutim financirati snove. Snovi se moraju pretočiti u dobre projekte", upozorila je Cretu, dodajući kako se brojne zemlje žale na procedure koje su kompleksne te ih je nužno pojednostaviti.
"To je i jedan od mojih ciljeva i ja to podupirem. Moramo međutim imati ravnotežu između pojednostavljenja i nadzora sredstava jer je riječ o novcu poreznih obveznika", navela je Cretu, poručivši kako se jednostavnije procedure mogu očekivati iza 2020. godine.
Po riječima ministrice Žalac, koja se, kako je kazala, i sama zauzima za pojednostavljivanje procedura, onaj tko želi EU sredstva mora se držati svih pravila koja su propisana. Jedno od pitanja odnosilo se i na dosadašnju iskorištenost EU sredstava koje su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje u okviru projekta „Slavonija, Baranja i Srijem" na što je Žalac odgovorila kako se Hrvatska trenutačno nalazi na 53 posto iskorištenosti. "Što se tiče isplate korisnicima tu smo na 14,5 posto, a kada je riječ o ovjerenim sredstvima ona iznose tek devet posto", navela je Žalac.
Poručila je i kako je Hrvatskoj jako važna kohezijska i poljoprivredna politika EU-a navevši kako 80 posto investicijskih ulaganja u RH ide kroz EU te su ta sredstva Hrvatskoj jako bitna.
Podsjetivši kako se u fondovima kohezijske politike, u narednom financijskom razdoblju, predlaže smanjenje alokacije za Hrvatsku za 5,5 posto, Žalac je kazala kako bi voljela da je taj postotak manji ali kako smatra da Hrvatska može nadoknaditi taj manjak. Također je izrazila nadu da će do usvajanja novog prijedloga proračuna EU-a doći prije europskih izbora jer u protivnom, ocijenila je, može doći do zastoja u provedbi brojnih projekata na terenu.
Na pitanje postavljeno u online anketi koje su prednosti hrvatskog članstva u EU-u, većina sudionika vukovarskog dijaloga s građanima - koji je 987. na razini EU-a, a 15. u Hrvatskoj - odgovorila je kako su to EU fondovi, potom dostupnost edukacija i obrazovanja, ukidanja roaminga, a među odgovorima našla se i mogućnost lakšeg odlaska na rad u Njemačku.
Cretu je nakon dijaloga novinarima kazala da joj je "važan izravan kontakt s građanima kako bi čula njihova očekivanja i potrebe". "Razgovarali smo s lokalnim vlastima o financiranju kvalitetnih programa koji mijenjaju život građana na bolje. U prvom programskom razdoblju bilo je teško zadovoljiti svu regulativu za EU projekte i nadam se da će vaša zemlja i vlada uložiti dodatne napore da uhvate korak", dodala je.
Također je naglasila da EK želi "smanjiti jaz između zapadne i istočne Europe, ali i unutar zemalja te između regija". "Nažalost, u gradu smo koji je bio gotovo razoren ... želimo pridonijeti napretku ove regije teško pogođene povijesnim previranjima", dodala je Cretu.
Cretu će u petak biti nazočna i sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem Vlade RH koja će se održati u Belom Manastiru.