"Rasprava o migracijama je pokazala da se ne moramo slagati oko svega, ali se slažemo oko glavnog cilja, to jest zaustavljanja ilegalnih migracija u Europu", rekao je Tusk na konferenciji za novinare nakon završetka neformalnog summita EU-a na kojem su glavne teme bile migracije, unutarnja sigurnost i Brexit.
Tusk kaže da je summit protekao u konstruktivnoj atmosferi i da postoji spremnost da se nastavi raditi na onome što ujedinjuje i što je već donijelo rezultatae, a to znači jačanje vanjskih granica i jačanje suradnje s trećim zemljama.
Tusk je rekao da je zajedno s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom započeo dijalog s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al Sisijem i da za to imaju potporu svih čelnika zemalja članica.
Najavio je razgovore i s drugim afričkim zemljama u predstojećih nekoliko tjedana te potvrdio da je dogovoren summit EU-Arapska liga u veljači sljedeće godine u Kairu.
Tusk je, u pogledu unutarnje sigurnosti, rekao da postoji odlučnost da se podrži ideja Komisije za jačanje Europske granične i obalne straže, ali i da postoje neka pitanja koja će trebati razjasniti u pogledu suverenosti zemalja članica i veličine Frontexa, agencije EU-a za nadzor granica.
Komisija je prije nekoliko dana predložila znatno jačanje Frontexa kako bi ta granična agencija postala prava Europska obalna i granična straža. Predloženo je povećenje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih tisuću i pol na 10 tisuća pripadnika do 2020. Pripadnici Europske granične i obalne straže mogli bi, po prijedlogu Komisije, provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti provjeru identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici, kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Dio zemalja članica, Mađarska i južne članice EU-a skeptične su prema tom prijedlogu jer bi mogao zadirati u suvereno pravo država članica da kontroliraju svoje granice.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da je po tom pitanju "optimist" i da očekuje dogovor o jačanju Frontexa do kraja godine.
Tusk je rekao da također postoji suglasnost za borbu protiv svih oblika kibernetičkog kriminala, manipulacija i dezinformacija.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao da "želi snažnu europsku legislativu u tom pogledu jer je Hrvatska bila žrtvom hakerskih napada".
"Treba osnažiti legislativu i sprječavati izvore koji šire dezinformaije i stvaraju neku vrstu zabune u javnosti, osobito u izbornim vremenima. Tu postoji konsenzus svih aktera", rekao je Plenković.
Postoji suglanost i oko poboljšanja Mehanizma civilne zaštite jer su požari ovoga ljeta pokazali važnost europske suradnje i solidarnosti.
"Bilo je riječi i o požarima. Grčki premijer Alexis Tsipras govorio je o groznom iskustvu kada je požaru stradalo 98 ljudi. Mi možemo biti zadovoljni jer smo ove godine imali 75 posto manje požara i 98 posto manje opožarene površine u odnosu na prošlu godinu", rekao je Plenković.