Trinaest europskih predsjednika sastalo se 60-tak kilometara od Rige i raspravljalo o budućnosti Europe i lekcijama naučenima iz prošlosti.
"Potrebna nam je kohezija, a ne podjele, treba nam više, a ne manje Europe, sposobne da zadovolji potrebe naših građana", rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv.Arraiolos skupine.
"Ako izgubimo vjeru u način života kojemu Europa teži, u institucije koje gradimo desetljećima, u načela na kojima je Europe utemeljena, to je upravo ono što žele naši neprijatelji", dodala je.
Izbore za Europski parlament u svibnju 2018. brojni europski političari ocjenjuju povijesnima zbog "sraza" mainstream stranaka koje se zalažu za europski projekt i sve jačih populističkih pokreta koji žele dominaciju nacionalnih interesa.
Francuska i Njemačka glavni su protivnici "nacionalističko-populističkog bloka" koji predvode Mađarska i Italija.
Nedavni uspjeh švedskih desničara na tragu je porasta popularnosti drugih krajnje desnih stranaka u Europi zbog zabrinutosti građana za nacionalni identitet, u kombinaciji s globalizacijom i imigracijom potaknutom sukobima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
"Gubitak povjerenja u europsku ideju, samo zato što smo suočeni s teškim izazovima, znači napustiti našu međusobnu solidarnost i dopustiti da Europa ponovno bude podijeljena", rekla je Grabar-Kitarović.
"Hrvatska ne vjeruje u takvu budućnost Europe...u kojoj dominiraju uski nacionalni interesi", istaknula je.
U palači Rundale kod Rige okupili su se predsjednici Austrije, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Estonije, Italije, Malte, Poljske, Portugala, Slovenije, Finske, Njemačke i domaćina Latvije.
Nazvana po portugalskom gradu u kojem se 2003. prvi put sastala, skupina Arrailos okuplja predsjednike zemalja članica EU-a bez izvršnih ovlasti koji na godišnjim neformalnim sastancima razgovaraju o važnim pitanjima za Europu.
Njihovi skupovi su zatvoreni za javnost, pa nije bilo moguće saznati što su o budućnosti Europe rekli ostali predsjednici.