Na tom je lokalitetu pronađena, istražena i djelomično konzervirana crkva iz 5. stoljeća, odnosno razdoblja kasne antike, a sada je na sjeveroistočnom dijelu utvrde otvoren velik obrambeni zid iz istoga razdoblja širok 2,4 metra, dugačak 30 metara i visok 1,8 metara te prva od najvjerojatnije četiri ili pet kula.
Tako dobro očuvani fortifikacijskih zidovi iz toga doba, čak do visine od gotovo dva metra rijetkost su na ovim prostorima, rekla je predstavljajući najnovije rezultate Azinović Bebek.
Azinović Bebek pohvalila je suradnju s Institutom iz Graza s kojega su se u istraživanje uključili Manfred Lehner i petero njegovih studenata arheologije. Suradnja je ugovorena kao petogodišnji znanstveni projekt o kojemu će na kraju biti tiskana monografija pod radnim nazivom "Crkvišće, jedinstveni lokalitet kasne antike u kontinentalnom dijelu Hrvatske" koju će pratiti i izložbe u Karlovcu, Zagrebu i Grazu.
Lehner je rekao da je njima ovo istraživanje važno jer u Austriji u 3. i 4. stoljeću nema ovakvih visinskih utvrda.
Azinović Bebek pak je rekla da je radiokarbonskom analizom utvrđeno da je građa crkve iz 5. stoljeća te da je stoga "najstarija kasnoantička crkva toga tipa u kontinentalnom djelu Hrvatske, i jedina do sada istražena, senzacionalno otkriće". Riječ je o razdoblju postupnog pada Rimskog Carstva i širenja kršćanstva.
"Mi smo ovdje ustanovili da u kasnoj antici život nije stao, ovdje ima dokaza o živoj trgovini, imamo ulomke keramičkih posuda čija se proizvodnja može smjestiti u afričke i palestinske radionice, dakle trgovalo se s Mediteranom. Definirali smo da je ova utvrda služila u početku, u 4. stoljeću, kao pribježište, a u 5. stoljeću, kada se gradi crkva, ona postaje stalno naselje i imamo dokaze stalnog obitavanja kroz predmete svakodnevne upotrebe, željezni alat, utege za ribarske mreže, tkalačke stanove i posuđe", rekla je Azinović Bebek.
Dodala je da je pronađena i šljaka i tragovi lijevanog željeza u keramičkim posudama, što znači da se proizvodilo željezo i predmeti od željeza, nađene su i peći, ali ne dobro uščuvane. No, pronađena je i peć za vapno, što potvrđuje da ovo nije bila samo utvrda s vojnom posadom, nego da se ovdje odvijao i svakodnevni život.
Azinović Bebek podsjetila je da je Općina Generalski Stol otkupila privatno zemljište na lokalitetu i financirala izradu i postavljanje informativnih ploča, a načelnik Alen Halar najavio je izgradnju pristupne ceste s parkiralištem, te se nada da će takva vrijednost, baština, rezultirati razvojem turizma.
U ime karlovačkog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Krešimir Raguž rekao je da je nedvojbeno utvrđeno da ispod ovog ranosrednjovjekovnog sloja postoje dva prapovijesna naselja, eneolitički i kasnobrončanodobni, te dodao će se istraživanja nastaviti.
"Ovdje je prvo bila prapovijesna gradina kao zemljana utvrda oko naselja, onda je u vrijeme Rimskog Carstva sagrađena nova utvrda, ovaj put s kamenim bedemima i onda je ona postala civilno naselje s crkvom i to s najstarijom crkvom u Karlovačkoj županiji, te među najstarijima u kontinentalnom djelu Hrvatske", rekao je Raguž.
Zaninović Bebek dodala je postoji zapis iz 15. stoljeća iz kojega se vidi da je namještaj iz ove crkve preseljen u Crkvu Svetog Ivana u Zvečaju, kamo su navodno prenesena i zvona. To je, dodala je, moguće jer u iskopini crkve u Crkvišću nema tragova namještaja, ali ni tragova uništenja, već je ona vjerojatno, kao i cijelo naselje u jednom trenutku bila napuštena, te se urušila.