U sklopu vodeće svjetske škole arhitekture Harvard Graduate School of Design, na kojoj se usavršavao i akademik Neidhardt, ovo opsežno teorijsko djelo izloženo je među ključnim novim arhitektonskim publikacijama internacionalnog značaja.
Knjiga sadrži tekstove akademika Neidhardta nastale tijekom pola stoljeća stvaralaštva od 1968. do 2018. Knjigu su objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i nakladnkč UPI-2m-Plus, a koncipirao ju je i uredio dr. Alen Žunić.
Uz 90 autorskih tekstova akademika Neidhardta, knjiga donosi i deset intervjua koji njegove ideje i misli prezentiraju na živ i zanimljiv način, blizak širem krugu čitatelja. U knjizi je objavljeno i 20 odabranih tekstova uglednih kritičara i teoretičara koji su pisali o Neidhardtovim djelima i njegovom pozicioniranju u hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu.
Neidhardt je rođen 1943. u Zagrebu gdje je i diplomirao 1967. na Arhitektonskom fakultetu. Na tom je fakultetu magistrirao 1978. s radom "Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja", a doktorirao 1990. s disertacijom "Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju". Član-suradnik JAZU postaje 1980., izvanredni član 1990., a redoviti član HAZU 1991.
Autor je brojnih arhitektonskih projekata, urbanističko-arhitektonskih studija i natječajnih radova, od kojih je velik dio nagrađen. Voditelj je znanstvenoistraživačkog projekta "Arhitektonski aspekti sprečavanja nesreća u stambenim objektima" 1991.-95.
Objavio je velik broj znanstvenih radova u edicijama Tehničke enciklopedije, u domaćim i stranim časopisima te 1997. knjigu "Čovjek u prostoru: Antroposocijalna teorija projektiranja". Bavi se društveno korisnim radom u nizu institucija i foruma. Od 1995. do 99. obavlja dužnost predsjednika Udruženja hrvatskih arhitekata. Pridruženi je član američke arhitektonske institucije Associate AIA.
Njegov nastavni, znanstveni, stručni i kreativni rad usmjeren je na kompozicije složenih integracija višenamjenskih središnjih gradskih funkcija, multifunkcionalnih zgrada i projekata velikih razmjera.
Harvardsko sveučilište jedno je od najprestižnijih sveučilišta na svijetu. O osnovan je davne 1636. i smatra se najstarijom obrazovnom institucijom u SAD-u. Između ostalog, poznat je i po tome što su sedmorica predsjednika SAD-a studirala tamo, dok je čak 30 bivših studenata primilo Nobelovu nagradu u različitim disciplinama.