Na konferenciji su okupljeni međunarodni i domaći stručnjaci za željeznički promet i industriju, cestovni promet, institucije vezane uz promet i brojni partneri iz područja sigurnosti u prometu iz 28 zemalja svijeta.
Stručnjaci s gotovo svih kontinenata predstavili su tehnološka rješenja za unaprjeđenje sigurnosti i različite načine dodatnog osvješćivanja javnosti, osobito mladih, o odgovornom ponašanju na križanjima pruga i cesta.
Izaslanik predsjednice Republike Krešimir Ćosić istaknuo je važnost jačanja preventivnih mjera i novih tehnologija. Najbolji primjer za to je Japan koji je za 80 posto smanjio broj nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima zahvaljujući inovacijama i novim tehnologijama.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić upozorio je da su željezničko-cestovni prijelazi kod nas neuralgične prometne točke, u proteklih pet godina na njima su smrtno stradale 23 osobe, 31 ih je teže, a 58 lakše ozlijeđeno.
Policija poduzima preventivno-represivne akcije, ali drži da su edukacija i preventiva ključ svega. Ako se prepozna opasnost, vjerujemo da će mogućnost stradavanja biti manja, kazao je Katić.
Projekti obnove željezničke infrastrukture vrijedni 780 milijuna eura
Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac istaknula je kako je u 95 posto slučajeva nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima uzročnik ljudski faktor.
Ministarstvo je donijelo akcijski plan po kojem od 2018. do 2022. kreće obnova željezničko-cestovnih prijelaza, a HŽ Infrastruktura do sada je ugovorila projekte obnove infrastrukture vrijedne oko 780 milijuna eura.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Žubrinić ustvrdio je da u Hrvatskoj nema nezaštićenih prijelaza, a do 2023. dodatno će se podići razina sigurnosti na svim prijelazima.
Prema službenim statistikama, najviše nesreća dogodilo se upravo na osiguranim prijelazima, zabilježeno je 538 lomova polubranika, što govori o totalnoj nekulturi sudionika u prometu, upozorio je Žubrinić.
Danijela Barić, voditeljica Katedre za tehnologiju cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti, podsjetila je da se u Hrvatskoj već dvije godine provode edukativno-preventivne mjere radi povećanja sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu.
Projekt se provodi u okviru Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, rekla je Barić napomenuvši da je lani na željezničko-cestovnim prijelazima u Hrvatskoj zabilježeno sedmoro poginulih, od kojih šest na onima s najvišim stupnjem osiguranja.