Podsjetivši da Vlada donosi strategiju upravljanja javnim dugom svake godine u svibnju za razdoblje od iduće tri godine, Plenković je na početku sjednice izjavio da je Vlada u tome ostvarila sjajne rezultate.
„Ubrzano smanjujemo javni dug - od onih otprilike 85 posto 2015. sada smo već na 78 posto. Odgovorno upravljamo tim procesom, spuštamo ga (javni dug) prema 65 posto BDP-a 2021.”, kazao je Plenković, ustvrdivši da je taj trend smanjivanja javnog duga odličan te da se na njemu mora i dalje raditi i voditi odgovornu politiku na tragu i Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi.
Razina hrvatskog javnog duga dosegnula je 2015. vrhunac, s udjelom u BDP-u od 86,7 posto. Na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.
Prema projekcijama iz Programa konvergencije za razdoblje 2018. – 2021., očekuje se da će manjak proračuna opće države u 2018. iznositi 0,5 posto BDP-a, u 2019. 0,4 posto, a u 2020. proračun bi trebao biti uravnotežen.
Temeljem kretanja proračunskog salda, a uzimajući u obzir planirane privatizacijske primitke od 0,3 posto BDP-a, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2018. godini zabilježiti daljnje smanjenje za 3 postotna boda te će iznositi 75,1 posto BDP-a. Udio javnog duga u BDP-u nastavit će se smanjivati na razinu od 72,1 posto BDP-a u 2019. odnosno na 69,1 posto BDP-a u 2020. godini, predviđeno je Strategijom.
Time će se zadovoljiti osnovni strateški cilj Vlade RH i nacionalni prioritet o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020., a namjera je smanjiti ga i više od plana, navodi se u Strategiji.
Ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2018.-2020., kazao je da ona stavlja naglasak na unapređenje institucionalnog okvira, ublažavanje valutnog i kamatnog rizika te povećanje transparentnosti ne samo statistike javnog duga nego i njegovog vremenskog okvira.
"Strategija javnog duga 2018.-2020. je dokument na oko 50 stranica i osim za stručnu namijenjen je i za širu javnost, da se vidi struktura javnog duga te kako planiramo aktivnosti upravljanja tim dugom odnosno unapređenja same strukture javnog duga i njegovo smanjenje", kazao je Marić.
Naglasio je da je Vlada već prošle godine, kada je prvi puta donijela takvu strategiju, najavila da će takav dokument donositi svake godine otprilike do kraja svibnja, kada su većinom poznati svi podaci za prošlu godinu i dio za tekuću.
U vezi javnog duga kazao je da su kao Vlada krenuli od razina javnog duga iznad 85 posto BDP-a te je Vlada ocijenila da je potrebno odgovornom i jasnom fiskalnom politikom preokrenuti te trendove uz fiskalnu konsolidaciju, smanjivanje proračunskih manjkova, koji su u ne tako davnoj prošlosti sezali do više od 15 i 17 milijardi kuna. To su, kako je kazao, u zadnje dvije godine sveli na 0,9 posto BDP-a u 2016., da bi po prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti, u 2017. bio ostvaren i suficit proračuna opće države od 0,8 posto BDP-a.
"To je sigurno bio jedan od glavnih razloga zašto je javni dug drugu godinu za redom nastavio padati, za ukupno nekih 6 postotnih bodova, na razinu od 78 posto. U isto vrijeme, to je bio i jedna od glavnih razloga zašto je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita i zašto su dvije rejting agencije nakon 2004. prvi puta podigli kreditni rejting", ocijenio je Marić.
Najavio je da Vlada nastavlja tim smjerom i dalje, ističući da će "činiti sve da cijena tog duga bude što niža". "Treba znati i da su u zadnje dvije godine troškovi kamata na hrvatski javni dug smanjeni za 2 milijarde kuna ili za više od 15 posto, sa 12 na ispod 10 milijardi kuna, s time da u tu broju još ne računamo projekt restrukturiranja autocesta, pri čemu će se još na godišnjoj razini uštedjeti na kamatama, od najmanje 400 milijuna kuna".