Viša kustosica i autorica projekta Marija Živković" smatra kako ta stranica omogućuje dobivanje povratnih informacija o braći Seljan. "Ideja weba je da slanjem jednog linka dobijemo dodatne informacije koje će produbiti naša znanja", napomenula je na predstavljanju.
Osim predmeta, kojih je više od 300 darovanih Narodnom muzeju, osobito vrijednim smatra njihov fotografski opus za koji je, kaže, bio poseban izazov odrediti gdje su snimljene.
Zahvaljujući webu već je jedan arhitekt iz Paragvaja pomogao da se odrede neke lokacije na kojima su braća Seljan snimali, a daljnjom interakcijom s korisnicima mogli bi se dobiti i prijevodi njihovih pisama koja su slali obitelji, Franji Bučaru i drugima, napisana na francuskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom, engleskom.
"Riječ je o sveobuhvatnom projektu kojemu je cilj predstaviti cjelokupnu ostavštinu braće Seljan, predmete koje su donirali i koji se čuvaju u Etnografskom muzeju, pisma, dnevnike, geografske karte, razglednice, ali i ostavštinu koja se čuva u drugim institucijama", istaknula je.
Primjerice, na webu se mogu razgledati knjige braće Seljan koje je digitalizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a i Gradski muzej Karlovac predstavio je svoju manju zbirku.
Za potrebe weba sa španjolskog na hrvatski jezik prevedena je njihova knjiga "Salto del Guaira".
"Osim te građe koja bi mogla potaknuti buduća istraživanja, bilo nam je bitno približiti temu prosječnim posjetiteljima, pa smo napravili interaktivne mape koje prate njihov put do Etiopije i Južne Amerike", rekla je Živković.
Web stranica predstavlja građu kroz nekoliko rubrika, zbirke - predmeta, fotografija, rukopisa, izvori - knjige, članci, literatura, dok se u rubrici Zabava može ispuniti kviz znanja, odigrati 'memory' i pročitati strip Andrije Maurovića o braći Seljan, a posebno su objavljene i karte njihovih putovanja po Etiopiji i Južnoj Americi, koju u svojoj nastavi mogu koristiti i profesori.
Interaktivne karte iscrtavaju puteve braće Seljan s opisima njihovih ekspedicija i dodatnim materijalima.
Predstavljeni su i njihovi dnevnici, putne bilježnice koje su bile vrijedan materijal i za aktualnu izložbu posvećenu braći Seljan u Etnografskom muzeju, te galerija dopisnica i razglednica iz kojih se ne iščitavaju samo podaci o putovanjima, već i o kontekstu vremena.
Dostupni su i članci koje su Seljani objavljivali u časopisu "Prosvjeta" između 1902. i 1911. godine, a popis literature upućuje korisnike na knjige koje su objavili te na znanstvene i popularne radove koji tematiziraju njihovo djelovanje.
Web stranica daje dodatni kontekst predmetima s izložbe o braći Seljan
Web stranica prati izložbu Etnografskog muzeja "Braća Seljan kroz prašume i pustinju", koja će biti otvorena do 18. studenoga.
"Hrvatski istraživači Mirko i Stevo Seljan su na prijelazu 19. i 20. stoljeća provodili multidisciplinarna istraživanja u Africi i Južnoj Americi, a građa koju posjeduje Etnografski muzej, zahvaljujući njihovoj donaciji, neiscrpno je vrelo zanimljivih informacija", rekla je ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan.
"Raznolikost tog materijala kao i kasnije interpretacije njihovih istraživanja odlična su podloga za digitalizaciju koja stvara bogati dodatni kontekst samim izloženim predmetima u Muzeju", dodala je.
Po njezinim riječima, digitalizacija muzejske građe i njena dostupnost on-line, okosnica je participativnog pristupa kulturnoj baštini kojeg promiče Etnografski muzej.
"Stoga se, ne samo u poslove upravljanja zbirkama, već i u izložbene projekte, ugrađuju digitalizirani sadržaji i uspostavljaju platforme za upravljanje i pristup digitalnim sadržajima Etnografskog muzeja u Zagrebu", ustvrdila je.
Horjan ističe kako Muzej nastoji stvoriti platformu na kojoj će tijekom narednih godna biti predstavljene sve zbirke muzeja, dokumentacijski fondovi i posebni sadržaji poput virtualnih izložbi."Takav pristup omogućit će korisnicima da pretražuju teme koje obrađuje Muzej i koriste interaktivne sadržaje", dodala je.
Od Karlovca do dalekih destinacija
Braća Mirko i Stevo Seljan rođeni i školovani u Karlovcu. Mirko je neko vrijeme radio u Sankt Peterburgu gdje se počeo intenzivno baviti atletikom te je 1898. krenuo pješice do Pariza, za što mu je trebalo sto dana.
Nakon toga braća se sastaju u rodnom gradu i 23. siječnja 1899. odlaze na "put oko svieta pješkom", s Etiopijom kao odredištem, gdje su boravili u službi cara Menelika II do kraja 1901. godine. Bili su na dužnosti guvernera Južne ekvatorijalne provincije i na tom su prostranom području radili geografska i etnografska istraživanja.
U Južnu Ameriku odlaze 1903. godine, gdje istražuju područja Brazila i Paragvaja, a vlasti ih angažiraju za istraživanje mogućnosti prometnog povezivanja važnih trgovačkih točaka. Povezali su se i s hrvatskim iseljenicima te intenzivno radili na buđenju njihove nacionalne svijesti.
Digitalizaciju cjelokupne ostavštine braće Seljan koja se čuva u Etnografskom muzeju u Zagrebu, financiralo je Ministarstvo kulture, u okviru programa Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe. Zaklada Adris je potom financirala izradu web stranice "Istraživanja braće Seljan", na bracaseljan.emz.hr.