Udruga Hrabri telefon u četvrtak je, u Kongresnom centru Forum, okupila stručnjake iz Hrvatske, Latvije, Poljske i Švedske kako bi se odgajateljima i stručnjacima koji rade u dječjim vrtićima ili su uključeni u zaštitu djece od nasilja, približila šira saznanja o pravima djeteta kao i iskustva u praksi.
Sanja Vladović iz ureda pravobraniteljice u Osijeku je istaknula da je Hrvatska preuzela Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, što je međunarodna zakonska obveza koju se mora poštovati, naglasivši da u njoj nema mjesta za fizičko kažnjavanje.
"Konvencija o pravima djeteta dokument je koji je stupio na svjetsku scenu 1989. i za razliku od trideset godina starije Deklaracije o pravima djeteta, Konvencija je zakon, tj. obvezujuća je, a neprovođenje je protuzakonito. Njenim stupanjem na snagu prava djece su uvelike poboljšana. Sve države koje su je ratificirale, a to su sve države svijeta osim Sjedinjenih Američkih Država, obvezne su pridržavati se standarda o zaštiti djece", naglasila je Vladović.
Sankcije, primjerice roditeljima, ne smiju biti i nisu cilj, cilj je educiranje kojim se želi spriječiti da dođe do fizičkog kažnjavanja, kazala je predsjednica udruge Hrabri telefon Hana Hrpka.
"Stvarnost u Hrvatskoj nažalost nije sjajna jer rezultati istraživanja govore da preko 50 posto roditelja smatra kako je u redu ponekad kažnjavati djecu, a trećina ispitanih smatra kako je to dozvoljeno i prihvatljiv način odgoja djece", ustvrdila je.
Kazala je da su to alarmantni podaci koji govore da se mora podizati svijest prvenstveno odraslih, ali i djece, da bi se na taj način preveniralo nasilje.
"Mi moramo djelovati od najranije dobi, pa evo i od predškolske kako bismo ukazali koliko je fizičko kažnjavanje štetno. Ono je štetno za razvoj djeteta, za odnos roditelja i djece, a zabrinjavajuće je što djeca kasnije mogu nastaviti takva štetna ponašanja", rekla je.
Glavni policijski inspektor iz Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Marko Pavić je kazao da su raznoliki slučajevi s kojima se policija susreće, a njihova najvažnija zadaća je rad na zaštiti djece.
Policija u zadnje četiri godine u prosjeku zaprimi oko 1000 prijava godišnje, ali nema uvid u završetak predmeta, je li počinitelj kažnjen ili nije. "Mi provodimo kriminalističko istraživanje i podnosimo prijavu prekršajnom sudu ili nadležnom odvjetništvu", dodao je.
U tom osjetljivom području policija je zadužena za sve vidove povreda djetetovih prava koji su obuhvaćeni i propisani kao kažnjive radnje. To su svi vidovi zlostavljanja i zapuštanja djeteta kako od roditelja skrbnika tako i drugih osoba, pojasnio je Pavić. Kazao je da su izvori saznanja o tim djelima različiti, a i sama se djeca znaju povjeriti stručnim službama koji rade s njima.
Konferencija se održava u sklopu projekta 'Od politike do stvarnosti – promjena stavova i praksi od tjelesnog kažnjavanja do mjera za zaštitu djece. Projekt sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske te Program za prava, jednakost i građanstvo Europske unije.