Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Hrvatska i Slovenija 2013. kako bi se regionalnom suradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizirale prilike na europskom jugoistoku i stvorili preduvjeti za proširenje Europske unije.
U Procesu sudjeluju i Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i Kosovo, a godišnji sastanak ovog puta je održan u Skoplju uz sudjelovanje i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i Bojka Borisova, premijera Bugarske koja je trenutna predsjedateljica Europske unije.
Čelnici država sudionica Procesa su u zajedničkoj izjavi naglasili kako novi fokus Europske unije na jugoistok Europe zahtijeva strateški odaziv država, dodavši kako prihvaćaju da je sad odgovornost na državama da nastave s potrebnim reformama.
Pohvalili su bugarsko predsjedanje Vijećem koje je kao jedan od svojih glavnih prioriteta postavilo pitanje jačanja europske perspektive zapadnog Balkana, o čemu će se u Sofiji bugarskoj prijestolnici govoriti u svibnju na summitu.
Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan. Poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, a Hrvatska će predsjedati od početka 2020., zbog čega će se u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana. Slovenija predsjeda u drugoj polovici 2021.
Sudionici Procesa su naglasili kako su svjesni da proces integracije u EU ostaje strateški katalizator za jačanje mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u regiji, obvezujući se nastaviti pružati si međusobnu potporu na putu prema EU-u i NATO-u.
U tu svrhu, istaknuli su, veoma je važno suzdržavanje od bilo koje polarizirajuće populističke i nacionalističke retorike ili aktivnosti koja može povećati napetosti.
"Koliko je čvrst Balkan, toliko je čvrsta Europa", poručio je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, domaćin ovogodišnjeg susreta, na zajedničkoj konferenciji za medije. Ivanov smatra kako je Proces jedan od rijetkih regionalnih mehanizama za suradnju koji daje konkretne rezultate.
Čelnici procesa su u izjavi izrazili očekivanje da će unatoč otvorenim pitanjima i sporovima države i dalje jačati prijateljsku suradnju i dijalog i poticati rješavanje otvorenih pitanja i sporova u duhu dobrosusjedstva i sukladno međunarodnom pravu.
Strategija EU-a za Zapadni Balkan ističe da nova otvorena pitanja neće biti uvedena u Uniju i da trebaju biti riješena prije, što je ranije naglašavao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Pozdravili su nedavno održani prvi sastanak čelnika obavještajnih agencija u Skoplju, što je znak spremnosti za suradnju u sigurnosnim pitanjima poput ilegalnih migracija, radikalizma, ekstremizma, terorizma i organiziranog kriminala.
Opasan vakuum
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji za medije je rekla da se nakon nekoliko godina zastoja u proširenju koji je stvorio "opasan vakuum" koji su ispunile treće države koje ne žele euroatlantsku perspektivu jugoistoka Europe konačno vide pozitivni pomaci i ponovna usredotočenost Europske unije, Europske komisije i Europskog vijeća na to područje.
Poručila je kako će Hrvatska učiniti sve u svojoj moći da ubrza proces otvaranja pregovora s Makedonijom i Albanijom i kako Zagreb snažno podupire politiku proširenja koja se temelji na načelu vlastitih zasluga svake države pojedinačno i na strogom, ali i pravednom vrednovanju.
"Za napredak u procesu proširenja najvažniji su rezultati u području vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnih prava, demokratskih institucija, reforma javne uprave, kao i u području gospodarskog razvoja i konkurentnosti", istaknula je Grabar-Kitarović.
Upozorila je i na potrebu ulaganja većih napora u najosjetljivijim područjima, uključujući procesuiranje ratnih zločina i rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba u državama koje su bile zahvaćene ratovima, te stvaranja konstruktivne atmosfere za prevladavanje nasljeđa prošlosti i pomirbu.
Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je kako se ne može očekivati da Bruxelles obavi većinu posla u procesu pristupanja zemalja regije EU-u, te kako čelnici zapadnog Balkana moraju preuzeti odgovornost.
"Optimist sam oko integracije ovog dijela Europe. Ne smijemo podcjenjivati bilo kakav incident, no siguran sam da sa snažnom političkom voljom možemo riješiti sve probleme", kazao je slovenski čelnik.
Predsjednik Europskog vijeća zahvalio je hrvatskoj predsjednici i Pahoru na njihovom osobnom doprinosu u Procesu.
"Pomirba u ovom dijelu Europe je važna za cijeli kontinent, za njegovu stabilnost, mir i blagostanje", rekao je Tusk koji je ovaj tjedan bio na turneji balkanskim državama.
"Možete računati na nas. To nisu prazne riječi, to su tvrde činjenice", poručio je predsjednik Vijeća državama jugoistoka Europe i zaključio kako je moguće da "povijest Balkana, svojevrsni neprekidni film strave, postane Oscarom nagrađena priča sa sretnim završetkom".
Idući domaćin skupa Brdo-Brijuni bit će Albanija 2019. godine.